Na posljednjem susretu šefova država i vlada Europske unje u prosincu 2011. kancelarka Angela Merkel je s radošću rekla da je dogovor zemalja EU-a, s izuzetkom Velike Britanije, proboj u trajnom rješavanju dužničke krize. U međuvremenu je dogovoren i tekst ugovora (u za EU rekordnom roku) koji međutim ipak ne sadrži sve zahtijeve tvoraca ideje o fiskalnom paktu - Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya.

Da se ne radi o konačnom rješenju jasno do znanja stavlja šef Njemačke savezne banke (Bundesbank) Jens Weidmann - on u međuvremeno govori još samo o važnom "doprinosu“ u rješavanju krize. A demokršćanski zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok, inače sudionik u pregovorima, smatra da je pakt važan za uspjeh, ali da nije i dovoljan. Ioak, on je optimističan: "Mislim da će sada biti moguće automatizmom pokrenuti sankcije i postupke protiv dužnika. Ovim paktom je očuvano i načelo zajedništva, tako da ne može doći do podjele Europe.“

Pakt mimo europskih sporazuma

Fiskalni pakt će biti zaključen mimo evropskih sporazuma, jer je Velika Britanija uložila veto protiv njega. Britanski premijer David Cameron pribojavao se gubitka nacionalnog budžetskog suvereniteta. I zaista, Fiskalni pakt ubuduće predviđa automatske kazne u slučaju visokog deficita u državnom budžetu neke od zemalja članica EU-a. Osim toga, predviđeno je i uvođenje tzv. kočnica za dugove, koja bi dugoročno trebala dovesti do uravnoteženijih proračuna. na tome je posebni inzistirala kancelarka Merkel. Njemačka ima takvu kočnicu za dugove već odavno i ona je ugrađena čak i u sam Ustav.

Optužbe da Njemačka kao najveća i ekonomski najjača zemlja euro-zone drugima pokušava nametnuti svoju volju, Angela Merkel odbacuje: "Nijedna zemlja ne može nekoj drugoj nametati propise u ovoj oblasti. Ali mi moramo zajedno raspravljati o pravom putu. Mi ne možemo samo gledati i nadati se da će svatko već ispravno postupiti. Mi moramo biti spremni i učiti jedni od drugih. To nema nikakve veze s dominantnošću. A to što smo sada tako veliki, to nije naša krivica.“

Osim kočnice za dugove, odnosno propisa za smanjenje deficita i privređivanja bez dugova, propisi Fiskalne unije nisu baš tako novi. Olli Rehn, europski povjerenik za financije je rekao da je 99 odsto odredbi novog Pakta već i sada važeće pravo unutar EU-a. Riječ je prije svega o tome da se sve to još jednom naglasi. "Fiskalni pakt je u osnovi obavezivanje na budžetsku disciplinu putem nacionalnih parlamenata država članica EU-a. To je njegova suština. Ali Pakt će realno postojati prije svega temeljem već postojećih pravila i zakone“, rekao je Olli Rehn.

A tko će kontroliorati provedbu?

Samo države koje pristupe Fiskalnom ugovoru ubuduće će moći dobijati pomoć iz fonda za spas eura koji su osnovale 17 država euro-zone. Već za godinu dana bi Ugovor trebao stupiti na snagu nakon ratifikacije u nacionalnim parlamentima. To bi bilo rekordno kratko vrijeme za EU.

Zbog toga stručnjaci naglašavaju da taj Ugovor nije od pomoći u sadašnjoj krizi, već će djelovati tek u budućnosti. Jean Pisani-Ferry iz briselskog trusta mozgova "Bruegel“ smatra da je do prave Fiskalne unije još dalek put: "Dugovi koji se rade neće biti zajednički sve dok nitko ne može točno kontrolirati što rade drugi partneri. A tko bi to mogao kontrolirati? To bi morala biti jedna institucija EU-a ili euro-zone s političkim legitimitetom. Znači potrebno nam je više političke integracije. Nasuprot tome, zasada nema volje za dalju integraciju u euro-zoni, posebno ne u Francuskoj.“

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorava da cilj Fiskalnog pakta nije nastanak novih institucija koje bi mogle biti konkurencija već postojećim zajedničkim strukturama. Barosso kaže da bi sve drugo podsticalo zabunu: "Novi međunarodni sporazum mora poštovati postojeći pravni sustav, načela zajedništva i institucije EU-a. On mora na kraju voditi ka više Europe, a ne ka manje."

Autori: B. Riegert / I. Ivanović
Odg. ur.: Z. Arbutina