Što se biralo?

Na ovim međuizborima koji se održavaju usred mandata predsjednika Joea Bidena biralo se svih 435 članova Zastupničkog doma i 35 od 100 članova Senata. Republikanci trebaju jedno dodatno mjesto u Senatu i pet zastupničkih mjesta više u Zastupničkom domu, kako bi imali većinu u oba doma Kongresa.

Također su se birali i nositelji mnogih guvernerskih i drugih važnih dužnosti u saveznim državama.

Ishod izbora odlučuje o tome koliko će manevarskog prostora iduće dvije godine imati predsjednik Biden. Ako republikanci osvoje većinu u Kongresu, druga polovica Bidenovog mandata će biti obilježena blokadama i unutarstranačkim borbama. Osvoje li većinu u jednom ili oba doma Kongresa Joe Biden više neće moći progurati veće zakonske inicijative.

Izostao „crveni val"

Uoči izbora ankete su predviđale da će Republikanska stranka osvojiti većinu u oba doma Kongresa. U Zastupničkom domu su im ispitivanja javnog mnijenja čak najavljivala vrlo uvjerljivu pobjedu. No taj „crveni val", nazvan po stranačkoj boji republikanaca, za sada je izostao. Demokrati su uspjeli osvojiti mandate u pojedinim saveznim državama u kojima je utrka bila neizvjesna do samog kraja. No glasovi se još uvijek broje u mnogim izbornim okruzima pa nije isključeno da će Republikanska stranka na kraju ipak osvojiti većinu – samo ne onako uvjerljivu kako su predviđale predizborne ankete.

Podrška Trumpu?

Ovi izbori nisu samo test za predsjednika Joea Bidena nego i za njegovog prethodnika Donalda Trumpa. Naime, on je uoči izbora za idući utorak najavio objavljivanje važne odluke. Pretpostavlja se da će najaviti svoju ponovnu kandidaturu za iduće predsjedničke izbore 2024. godine.

Ovi međuizbori bi trebali pokazati raspoloženje birača. Trump se, doduše, na ovim izborima nije kandidirao, ali je bio vrlo aktivan u predizbornoj kampanji mnogih kandidata i kandidatkinja koji i dan danas negiraju njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.

No ti kandidati su zabilježili prilično raznolike rezultate. Tako je financijski menadžer i autor J. D. Vance, kojeg je podržavao Trump, osvojio mjesto u Senatu u državi Ohio, no kardiolog Mehmet Oz je u Pennsylvaniji izgubio.

Moguće je da će se Trump unutar stranke morati suočiti s jakom konkurencijom kada će se birati republikanski predsjednički kandidat. Jer, u Floridi je Ron DeSantis ponovo izabran za guvernera. Za njega se također tvrdi da želi biti predsjednički kandidat Republikanske stranke. On uživa podršku mnogih, pogotovo onih koji ne vole Trumpovo polarizirajuće ponašanje.

Još nije službeno objavljeno hoće li se Joe Biden ponovo kandidirati. On je sa 79 godina najstariji predsjednik u povijesti SAD-a i ne uživa veliku popularnost.

Važne teme: gospodarstvo i pravo na pobačaj

Demokrati su postigli važan uspjeh u Pennsylvaniji. Tamo je njihov kandidat John Fetterman osvojio mjesto u Senatu. Time su porasle njihove šanse da zadrže većinu barem u tom domu Kongresa. Fetterman je pobijedio poznatog liječnika Mehmeta Oza kojeg je podržavao Trump.

Ispitivanja javnog mnijenja prošlog ljeta su pokazivala znatni rast popularnosti Demokratske stranke. Analitičari su pretpostavljali da je razlog tomu odluka Vrhovnog suda kojom je ukinuto pravo na pobačaj. Sada o tom pitanju odlučuju savezne države. No što su izbori bili bliži, to je manja bila podrška za demokrate. Zbog toga se sumnjalo hoće li pitanje prekida trudnoće biti dovoljno značajno da bi utjecalo na rezultate izbora.

Ali ispitivanje javnog mnijenja agencije Edison Research, provedeno nakon zatvaranja birališta, je pokazalo da su dvije najvažnije teme koje su utjecale na raspoloženje birača bile gospodarstvo i pobačaj. Čak 76 posto pristaša Demokratske stranke je reklo da im je prije svega bilo važno pravo na pobačaj.

To se, među ostalim, pokazalo u Michiganu, gdje je demokratska guvernerka Gretchen Whitmer pobijedila republikansku protukandidatkinju Tudor Dixon. Whitmer je u predizbornoj kampanji obećala da će se nastaviti zalagati za pravo na pobačaj.

Utjecaj rezultata izbora na američko-ruske odnose

Kremlj smatra da rezultati međuizbora u SAD-u neće imati većeg utjecaja na rusko-američke odnose, izjavio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina. „Odnosi jesu i ostat će loši", rekao je Peskov, a prenijela ruska novinska agencija Interfax. "Ti izbori su važni, ali neću pogriješiti ako kažem da značenje tih izbora u kratkoročnoj i srednjoročnoj perspektivi neće biti posebno važno za naše bilateralne odnose", izjavio je Peskov.

Zbog ruskog napada na Ukrajinu rusko-američki odnosi su trenutačno vrlo loši.

ajg/Reuters/dpa

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu