Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva smatra kako najnovije izvješće organizacije Reporteri bez granica o medijskim slobodama "nije iznenađenje", jer na sve probleme koji se ističu u izvješću su i HND i brojne druge međunarodne institucije i organizacije već više puta upozoravali vladu u Zagrebu i pokušali o tome razgovarati i sa premijerom Plenkovićem.

Riječ je i o kriminalizaciji klevete u Hrvatskoj - čak i ako su navodi istiniti, o maltretiranju onih novinara koji su istraživali korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine, a Reporteri bez granica ističu i odredbu da se sa čak tri godine zatvora može kazniti "vrijeđanje Republike Hrvatske" odnosno njenih simbola, poput himne ili zastave.

No ono što se ističe kao najveći problem za novinare u Hrvatskoj je miješanje politike u rad javnih medija. Osobito se ističe "čistka" koju je Hrvatski Sabor proveo u Hrvatskoj Radio Televiziji gdje je smijenjen glavni ravnatelj nakon čega je vršitelj dužnosti "degradirao ili premjestio oko 70 novinara ili urednika u okviru nečega što su kritičari nazvali ideološki motiviranim čišćenjem."

Nema "bukača", ali sve je po starom

Predsjednik HND-a upozorava kako problem počinje već načinom kako se bira ravnatelj HRT-a. Prije je za imenovanje bila potrebna dvotrećinska većina parlamenta, što je barem donekle osiguravalo konsenzus i od stranaka koje ne sudjeluju u vladi. Ali sada je već dovoljna natpolovična većina, dakle praktično samo stranaka vlade. Leković također smatra kako nije potrebno mnogo dodatnih dokaza za utjecaj (aktualne) politike u medije nego pogledati sadržaj informativnog programa i što se tamo izvještava i kako se to čini - kada je riječ o političarima na vlasti.

Saša Leković priznaje kako vladajući HDZ "više nema bukača" i političara koje su poznate po napadima na kritičko izvještavanje, ali se šteta "i dalje gura pod tepih." Doduše, zbivanja koje se navode u izvješću Reportera bez granica su se dogodila za vrijeme prethodnog saziva vlade, ali direktor HND-a upozorava kako se ništa bitno nije promijenilo: miješanje politike u medije se "ne čini tako goropadnom" kao za vrijeme na primjer Karamarka, "ali rezultati nisu bolji."

U Hrvatskoj je također razmjerno veliki prostor u tamošnjim medijima dobila i kritika udruge U ime obitelji koja smatra da je "nedopustiv politički pritisak Reportera (bez granica) na hrvatsku vladu". Leković smatra kako ta udruga nije jedina u Hrvatskoj koja, umjesto da svojim radom šire granice političke slobode, čine baš sve da je pomognu gušiti je.

Hrvatski politički vrh konačno mora ozbiljno shvatiti kako mediji nisu tek "kozmetika" sa kojom se može činiti što se hoće. Još 2014. je Hrvatska na ljestvici Reportera bez granica je bila na 58. mjestu, sada je na 74 i iza nje je od zemalja u regiji još samo Crna Gora. Čak su i Mađarska, Srbija i Bosna i Hercegovina na ljestvici "indeksa slobode medija" ispred Hrvatske, a Slovenija je na čak 37 mjestu.