Nema spasa za Carolin most. I onaj dio koji se nije urušio u nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima 11. rujna ove godine mora biti srušen. Most je, barem ono što je od njega preostalo, kako tvrde stručnjaci, previše opasan za promet. Razlog je korozija, odnosno narušavanje statike mosta nakon pada jednog njegovog dijela u rijeku Labu.

To je ukratko rezultat ekspertize koju je ovih dana predstavio Steffen Marx, profesor s Tehničkog sveučilišta (TU) u Dresdenu. Stručnjak za mostove je na posebnoj sjednici Gradskog vijeća Dresdena između ostaloga rekao: „Carolin most je vrijedna građevina, ali s obzirom na postojeću konstelaciju, isključujemo mogućnost djelomičnog puštanja mosta u promet."

Korozija je kriva

Stručnjaci iz cijele Njemačke koji su radili na istrazi mogućih razloga koji su doveli do urušavanja mosta bili su šokirani onim što su vidjeli na Carolinom mostu, rekao je Marx. Korozija je u tolikoj mjeri bila napredovala da su prilikom očevida na licu mjesta doslovno popucale žice, odnosno sajle koje su osiguravale konstrukciju. „Tako nešto brutalno nikada nisam vidio", dodao je njemački stručnjak za mostove.

Dijelovi mosta, i onog urušenog, ali i dijela koji nije bio urušen, istraženi su i u laboratoriju. Tamo su potvrđene sumnje koje su Marx i njegovi kolege imali prilikom očevida na licu mjesta:

„U laboratoriju smo bili konfrontirani s užasom. Otkrili smo mnoštvo malih pukotina. Radilo se o puknućima koji su sezali skoro do sredine čeličnih dijelova konstrukcije", dodao je Marx. U nesreći nitko nije stradao.

Ekspert za mostove je prilikom prezentacije svoje ekspertize naglasio da njegov tim ne može preuzeti odgovornost za puštanje u promet dijela mosta koji se nije urušio u nesreći početkom rujna: „Čim bismo ga pustili u promet, oštećenja na mostu bi se povećala. A u jednom trenutku bi konstrukcija mogla puknuti poput stakla i odjednom se srušiti u rijeku Labu."

Most izgrađen za vrijeme DDR-a

Profesor Marx smatra da se konvencionalnim metodama nije moglo predvidjeti urušavanje dijela Carolinog mosta. Radilo se o kombinaciji raznih faktora, dodao je. Prve pukotine u mostu su, kako je naglasio njemački stručnjak, otkrivene već u 90-im godinama prošlog stoljeća, odnosno početkom ovog milenija.

„Most je bio intenzivno nadziran, vrlo pažljivo se istraživalo. Lako je sad donositi ocjene. Ali bile su potrebne vidovnjačke sposobnosti da se uoči moguće probleme i izvuče odgovarajuće zaključke."

Carolin most je pušten u promet 1971. godine, on povezuje centralni dio Dresdena s novim, sjevernim dijelom tog grada (Neustadt). Grad Dresden je priopćio da su uobičajene, odnosno redovite kontrole stanja u kojem se nalazi most bile provedene u skladu sa zakonskim propisima.

Prvi problemi na mostu su se, kako tvrde stručnjaci, dogodili već tijekom gradnje. U ekspertizi dresdenskog tima stoji kako je vlaga koja je „ušla" u konstrukciju tijekom građevinskih radova prije više od pola stoljeća bila razlog za mikrobiološki induciranu koroziju.

U godinama koje su slijedile, u unutrašnjosti konstrukcije korozija je polako „nagrizala" čelične noseće dijelove. A u kombinaciji s „umorom" materijala, čelične sajle su jednostavno popustile, tako da je dio mosta završio u Labi.

„Kod takve vrste korozije vodik prodire u metalne materijale, a u kombinaciji s umorom materijala to sve dovodi do pukotina, materijal s vremenom postaje lomljiv", objasnio je Marx. I dodao kako se taj proces nije moglo zaustaviti mjerama izvana. Mostu je, pojednostavljeno govoreći, istekao rok trajnosti, prenio je javni servis MDR.

Je li bilo šlamperaja?

Steffen Marx se prilikom prezentacije u Gradskom vijeću Dresdena osvrnuo i na kritike jednog dijela javnosti, odnosno onih ljudi koji tvrde da je Carolin most pao zbog konstrukcijske greške koju su napravile DDR-vlasti. On je to demantirao:

„Urušavanje Carolinog mosta nije istočnonjemački problem. Nije bilo šlamperaja prilikom gradnje. Radovi na mostu su u kontekstu tadašnjih preduvjeta bili enormno dobri."

U cijeloj Njemačkoj postoji oko 1.000 mostova koji su po svojoj konstrukciji i načinu gradnje usporedivi s Carolinim mostom, podsjetio je stručnjak s Tehničkog Sveučilišta Dresden. Mnogi od njih čekaju na sanaciju. Njemačka infrastruktura je generalno u lošem stanju.

Marx je podsjetio i na urušavanje Kongresne dvorane u Berlinu 1980. godine, što je prema njemu dokaz da ni „zapadne" građevine s čeličnom konstrukcijom nisu otporne na nesreće poput one koja se u Dresdenu dogodila prije tri mjeseca.