1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Drugi bijeg Branimira Glavaša u Bosnu i Hercegovinu

Samir Huseinović
16. studenoga 2023

Nakon što je nepravomoćno osuđen za ratne zločine, Branimir Glavaš je iskoristio dvojno državljanstvo i „sklonio se“ u BiH. To ni njemu nije prvi put, a takvih slučajeva ima više.

Glavaš 2006. - boravak u zatvoru u BiH je ipak ostavio tragova...
Glavaš 2006. - boravak u zatvoru u BiH je ipak ostavio tragova...Foto: Darko Bandic/AP Photo/picture alliance

Još uvijek nema službenih priopćenja o boravku Branimira Glavaša u Bosni i Hercegovini, makar je Glavaš preko socijalne mreže objavio kako je napustio Hrvatsku i otišao u BiH „za svaki slučaj. Što je budali i sucu u glavi, nikada se ne zna“, napisao je Glavaš.

General-bojnik Hrvatske vojske i bivši zastupnik Sabora očito nije želio u Hrvatskoj čekati pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu. Nepravomoćno je u slučajevima „Selotejp“ i „Garaža“ osuđen na sedam godina zatvora za ratni zločin nad Srbima u Osijeku 1991. godine.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić rekao je da će policija "provjeriti okolnosti" pod kojima Glavaš boravi u BiH, nakon čega je moguće poduzimanje „određenih mjera“. Nešić je novinarima kazao da nije dobio nikakvu službenu obavijest o Glavaševom dolasku u BiH, ali je od Granične službe zatražio provjeru nakon medijskih objava, kao i informaciju o tome gdje se Glavaš trenutno nalazi.

"Ja sam u Drinovcima"

Glavaš se pak potrudio olakšati posao ministru Nešiću tako što je na Facebooku napisao da se nalazi u Drinovcima, u hercegovačkoj općini Grude. Također je kazao da više ne želi živjeti u Hrvatskoj i da nema namjeru odslužiti „ni jedan dan u zatvoru“.

Glavaš je državljanin Hrvatske i BiH. Na državljanstvo BiH pozvao se i 2009. godine kada je u tu zemlju pobjegao prije izricanja presude po optužnici za ratne zločine u Osijeku kada je osuđen na 10 godina zatvora. Nakon što je ta prva osuđujuća presuda postala pravosnažna, Hrvatska je od BiH tražila da Glavaš tamo izdržava zatvorsku kaznu

Opet je problem kad neki kriminalci mogu birati, čiji državljani mogu biti kad im prijeti zatvorska kazna.Foto: Matthias Balk/dpa/picture alliance

Hrvatska radio-televizija podsjeća da je sud u susjednoj državi Glavašu potvrdio kaznu od osam godina zatvora koju je izdržavao u zatvorima u Zenici i Mostaru. Pušten je 2015. godine nakon što je Ustavni sud Hrvatske ukinuo osuđujuću presudu. Bude li Glavaš ponovo pravosnažno osuđen i odluči li ostati u BiH, Hrvatska ponovo može tražiti da Glavaš izdržava kaznu u BiH, piše na portalu HRT-a.

Sporazum bez primjene

No, Hrvatska može tražiti od BiH i izručenje Branimira Glavaša, tumači za DW sarajevski odvjetnik Asim Crnalić. „Hrvatska i BiH su 2012. godine potpisale međudržavni sporazum o izručenju kako bi se stalo u kraj osobama sa dvojnim državljanstvom koje u drugu zemlju bježe od krivičnog progona.“

On napominje da se relizacija tog sporazuma u praksi ne provodi kako je očekivano i da se pri izručenju uvijek gleda na reciprocitet. „To je pitanje ravnopravnog odnosa među državama u pogledu ekstradicije, a Hrvatska ne izručuje BiH svoje državljane koji imaju i državljanstvo BiH“, objašnjava Crnalić.

Trenutno najpoznatiji stari-novi "Bosanac" je valjda Zdravko MamićFoto: picture-alliance/P. Glebov

Ni Hrvatska ne izručuje

Međudržavnim ugovorom predviđeno je i izručenje vlastitih državljana ako su ispunjeni određeni uslovi. Između ostalog, ako se radi o krivičnim djelima organiziranog kriminala, korupcije ili pranja novca, ali njegove primjene, barem kada su u pitanju poznatiji bjegunci, do sada nije bilo. 

Sarajevski advokat podsjeća na slučaj bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića koji je, nakon izricanja presude, pobjegao u Hrvatsku. On nikada nije izručen BiH uprkos zahtjevima. Isto se prema BiH ponaša i Srbija, kaže Crnalić, navodeći primjer generala Vojske Republike Srpske i ratnog zločinca Novaka Đukića koji je, nakon pravomoćne presude u BiH, utočište našao u Srbiji. 

Balkanski Rio Grande

„BiH i Hrvatska, kao i BiH i Srbija, imaju sporazume o izručenjima koji se odnose na pravnu pomoć u krivičnim stvarima i na temelju tih sporazuma izručenja su moguća. No u praksi se to uglavnom ne provodi“, sažima naš sugovornik. „Gospodin Glavaš je nepravomoćno osuđen u Hrvatskoj gdje je i počinio djela za koja ga sud tereti, ali ako je došao u BiH, onda ga BiH štiti kao svog državljanina. A to se odnosi i na druge poznate primjere.“ 

Među najpoznatijim „bjeguncima“ iz Hrvatske koji su iskoristili dvojno državljanstvo kako bi izbjegli krivični progon je bivši izvršni potpredsjednik nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba Zdravko Mamić. On je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na šest i po godina zatvora, a utočište je našao u Hercegovini. Vlada BiH je 2018. godine odbila hrvatski zahtjev za njegovo izručenje.

Sporazum postoji, ali bilo da se pobjgne u Bosnu i Hercegovinu ili obratno, u Hrvatsku, izgledi za izručenje nekog poznatijeg kažnjenika su minimalniFoto: Ivica Galovic/PIXSELL/picture alliance

I Mamić i Glavaš su zapravo rođeni u Hrvatskoj, a državljanstvo BiH su dobili na osnovu porijekla budući da su im roditelji rođeni u BiH. Da je riječ o „dvosmjernom procesu“, potvrđuje i spomenuti slučaj Ante Jelavića. Bivši član Predsjedništva BiH osuđen je zbog kriminala u nekadašnjoj Hercegovačkoj banci. Pobjegao u Hrvatsku koja je 2017. godine odbila izručiti ga BiH. 

Čekanje na zastaru

U BiH se sklonio i hrvatski poduzetnik Miroslav Kutle protiv kojeg su u Hrvatskoj pokrenuti postupci zbog zloupotreba u privatizaciji, a Jutarnji list podsjeća kako on iz sigurnosti svog novog doma u Širokom Brijegu čeka zastare predmeta koji ga terete za malverzacije. BiH ga nije izručila Hrvatskoj.

Jedan od primjera je i slučaj sutkinje Lejle Fazlagić koja je u BiH osumnjičena za protuzakonitu preprodaju nekretnina. Ona je, bijegom u Hrvatsku, izbjegla suđenje iskoristivši dvojno državljanstvo. Hrvatski sud dopustio je njezino izručenje, ali Ministarstvo pravosuđa nije donijelo rješenje o izručenju BiH.

Branimir Glavaš bio je jedna od ključnih osoba Domovinskog rata i politički čimbenik u Hrvatskoj tijekom niza godina, ali je njegova karijera obilježena kontroverzama. I njegov slučaj pokazuje da dvojno državljanstvo može biti i instrument dodatnih mogućnosti i prava, ali i izbjegavanja krivične odgovornosti.