1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Drugi krug izbora u Turskoj: Erdogan ili Kilicdaroglu?

Elmas Topcu
28. svibnja 2023

Izborna kampanja u Turskoj završava: aktualni predsjednik Erdogan se u nedjelju (28.5.) u drugom krugu glasanja suočava s oporbenim izazivačem Kilicdarogluom. Borba traje do posljednje minute.

Türkei Wahlplakat Präsidentschaftswahl Erdogan Kilicdaroglu
Turska bira: novo ili poznato lice?Foto: Tunahan Turhan/Sopa/Zuma/picture alliance

Tko će pobijediti u nedjelju: dugogodišnji vladar Recep Tayyip Erdogan ili njegov izazivač Kemal Kilicdaroglu? U prvom krugu glasanja niti jedan od dva kandidata nije osvojio apsolutnu većinu.

Uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora u nedjelju 14. svibnja, većina anketa predviđala je pobjedu oporbe. No, kao što je poznato, stvari su ispale drugačije. Dugogodišnji predsjednik Recep Tayyip Erdogan osvojio je 49,5 posto glasova, a njegova koalicija, „Narodni savez", uspješno je obranila većinu u parlamentu.

Sada taj 69-godišnjak ide u drugi krug – s jakim vjetrom u leđa. Erdogan je samouvjeren, u predizbornoj kampanji ističe svoje dosadašnje uspjehe i računa na kontinuitet i stabilnost.

Karijera koja kreće iz Istanbula

Erdogan vlada Turskom već 20 godina, isprva kao premijer od 2003, a potom i kao predsjednik od 2014. Niti jedan političar u novijoj povijesti nije tako oblikovao zemlju kao on.

Karijera tog pobožnog predsjednika počela je još 1970-ih. Bio je član omladinske organizacije tadašnje partije Necmettina Erbakana, osnivača islamistički orijentiranog pokreta „Nacionalni pogled".

Od 1994. do 1998. Erdogan je bio gradonačelnik Istanbula. Godine 1999. odslužio je kaznu od četiri mjeseca zatvora zbog širenja mržnje.

U vrijeme velike ekonomske i političke krize u Turskoj 2001. Erdogan osniva svoju islamističku konzervativnu Stranku pravde i razvoja (AKP). Samo godinu dana kasnije, ona je osvojila apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima: 363 od 550 mjesta. Erdogan otada nije izgubio izbore, a nakon svake pobjede učvršćivao je svoju moć.

Predizborna bitka do posljednjeg trenutkaFoto: ANKA

Premijera više nema, tu je samo predsjednik

Nakon usvajanja ustavnih amandmana u travnju 2017, u Turskoj je uveden predsjednički sustav. Ukinuta je funkcija premijera, kao i princip neutralnosti. Otada je čelnik AKP-a Erdogan i predsjednik i na čelu je vlade.

Kako bi konsolidirao vlast, Erdogan je uoči izbora 2018. sklopio koaliciju s ultranacionalističkim strankama: Strankom nacionalističkog pokreta (MHP) i Strankom velikog jedinstva (BBP). Obje stranke korijene vuku iz ideologije desničarskih nacionalista, tzv. „Sivih vukova“.

Krajem ožujka ove godine, Erdogan je u svoju koaliciju uključio i Novu stranku blagostanja, koja baštini tradicije pokreta Nacionalni pogled. Podržava ga i prokurdska islamistička stranka HUDA PAR, koja je inače prema Državnom uredu za zaštitu ustava Sjeverne Rajne-Vestfalije bliska turskom Hezbolahu i navodno je odgovorna za smrt nekoliko aktivista za ljudska prava, biznismena i političara u Anadoliji 1990-ih. Zahvaljujući Erdoganovoj koaliciji, HUDA PAR nakon ovih izbora ima tri zastupnika u parlamentu.

U aktualnoj izbornoj kampanji Erdogan se fokusirao na vjerska pitanja. Nasilje nad ženama i LGBTI+ zajednica također su teme kampanje: Erdoganovi saveznici zalažu se za ukidanje zakona koji štite te grupe.

Pored toga, Erdogan je u više navrata dovodio u vezu gotovo kompletnu oporbu s terorističkim grupama. Napao je svog izazivača Kilicdaroglua koristeći lažne vijesti i izmanipulirane video-snimke, tvrdeći da on predstavlja sigurnosni rizik.

Tko su Kilicdarogluovi saveznici?

Turska: gradnja bez dozvola

02:22

This browser does not support the video element.

Kilicdaroglu je, s druge strane, do prvog kruga vodio umjereniju kampanju. Predstavljao se kao pomiritelj koji želi ujediniti duboko podijeljeno tursko društvo. Koristio je znak srca kao simbol, a slogan mu je bio: „Obećavam da ću ti ponovo donijeti proljeće“.

Ali, nakon razočaravajućeg ishoda 14. svibnja, oporba je odlučila radikalno promijeniti kurs. Kilicdaroglu je sada i glasan i agresivan. Iznosi oštrije stavove, buni se protiv izbjeglica.

Nekoliko dana uoči drugog kruga izbora čak se povezao i s desničarsko-populističkom i anti-izbjegličkom Strankom pobjede, koja je na parlamentarnim izborima osvojila 2,2 posto glasova.

Savez za rad i slobodu, čija je pokretačka snaga prokurdska Demokratska stranka naroda (HDP), kritizirala je tu suradnju. Ipak, oni i pored toga podržavaju Kilicdaroglua. U četvrtak su pozvali svoje pristalice na izbore kako bi se „ukinuo režim jednog čovjeka". I u prvom krugu glasanju većina njihovog biračkog tijela glasala je za Kilicdaroglua.

Kilicdarogluova koalicija uključuje šest različitih stranaka. Pored njegove nacionalno-sekularne CHP, tu je i Dobra partija, koja također potječe iz ideologije „Sivih vukova", ali se pokušava više pozicionirati na desnom centru. Ostale manje odcijepljene stranke uglavnom su dio konzervativnog islamskog spektra.

Pooštrena retorika i kod vođe oporbeFoto: ANKA

Alevit porijeklom

Uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora, Kilicdaroglu je izjavio da želi biti „samo privremeni šef države koji će utrti put od Erdoganovog režima jednog čovjeka, do parlamentarne demokracije“ – a zatim će predati štafetu mlađim političarima.

Taj plan je propao, a povratak parlamentarnoj demokraciji je daleko, jer oporba nema potrebnu većinu za izglasavanje ustavnih amandmana.

Kilicdaroglu je na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 14. svibnja osvojio oko 45 posto glasova, gotovo pet posto manje od Erdogana. Njegova koalicija nije ispunila očekivanja, osvojivši samo 213 zastupničkih mjesta.

Ipak, mnogi Kilicdarogluu pripisuju zasluge za okupljanje šest vrlo različitih stranaka, što je jedinstveno u turskoj povijesti.

Taj 74-godišnjak prekršio je i jedan tabu. Prvi put je jedan tako visoko rangirani političar otvoreno progovorio o svom alevitskom porijeklu. U video-snimci načinjenoj u njegovoj kuhinji, Kilicdaroglu je rekao: „Ja sam Alevit i iskreni sam musliman, odgajan da vjerujem u proroke Muhameda i Aliju".

Aleviti, etničko-vjerska manjina, svoju pripadnost uglavnom drže u tajnosti, kako bi se zaštitili od diskriminacije. I sam Kilicdaroglu je više puta napadan zbog svog porijekla, a čak su i njegovi koalicijski saveznici zbog toga gajili rezerve prema njegovoj kandidaturi.

Kilicdaroglu, koji se proslavio kao borac protiv korupcije i nepotkupljivi dužnosnik, u turskom parlamentu je koliko i Erdogan. Od 2007. je na čelu najveće oporbene stranke, CHP.

Do sada nijedna stranka u Turskoj nije pobijedila na izborima protiv Erdogana. A ako ga Kilicdaroglu eventualno pobijedi u nedjelju, ući će u povijest.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu