Dualni školski sustav je kombinacija teorije i prakse. Školovanje u prosjeku traje između dvije i tri i pol godine. U tom razdoblju učenici tri do četiri dana provode učeći zanat u nekom poduzeću, dok ostale radne dane u tjednu pohađaju zanatsku školu. Tamo osim stručnih imaju i predmete poput politike, njemačkog jezika ili vjeronauka.

Jedna od prednosti njemačkog obrazovnog sustava je što u njemu sudjeluju sve razine vlasti: na saveznoj razini se propisuje nastavni plan, savezne pokrajine razvijaju konkretne nastavne planove dok krovne organizacije različitih strukovnih udruženja obavljaju završne ispite. U mnogim se zemljama učenici nakon školovanja zapošljavaju bez posebne stručne obuke ili direktno upisuju fakultet. Između toga skoro i da nemaju alternative. Možda je to jedan od razloga zašto u inozemstvu raste interes za prilagođavanjem njemačkom školskom sustavu.

Potrebni stručni radnici

Birgit Thomann, šefica odjela za internacionalizaciju strukovnog obrazovanja Saveznog instituta za strukovno obrazovanje kaže da su za njemački dualni sustav posebno zainteresirane Indija i Kina: „Pored globalnih igrača su zainteresirane i zemlje Latinske Amerike, Kolumbija, Čile, ali i sve veći broj zemalja unutar EU-a. Povod za to je po svemu sudeći nezaposlenost mladih.“

Dok Portugal ima dugogodišnje iskustvo s njemačkim dualnim školskim sustavom, Čile je na početku. Naime, Čile se smatra jednom od zemalja Južne Amerike koje su bogate sirovinama. „Velika potreba za stručnom radnom snagom se ukazala u oblasti rudarstva“, kaže referentica za znanstvenu i akademsku suradnju u čileanskom veleposlanstvu u Berlinu, Monica Cuevas.

„U rudarstvo će u Čileu u idućih osam godina biti uloženo 100 milijardi dolara. Za nas je to povijesni pothvat. To znači da će biti otvoreno 50.000 novih radnih mjesta. Nisu nam potrebni samo obični radnici, nego i kvalificirani radnici kako bi napokon mogli napraviti iskorak u privrednom i socijalnom razvoju“, kaže Cuevas.

Kopiranje „jedan kroz jedan“ nije moguće

Bez obzira na oduševljenje njemačkim dualnim sustavom, njegovo preuzimanje „jedan kroz jedan“ nije moguće, kaže Birgit Thomann. „Preuzimanje `jedna kroz jedan` nije moguće i s naše strane nije ni poželjno. Radi se o tome da je ono što nudimo ponuda kojom bi se zadovoljile potrebe partnerske zemlje. To znači da zainteresiranost dolazi od partnerske zemlje koja se kasnije osjeća odgovornom za razvoj stručnog obrazovanja“, kaže Birgit Thomann.