Današnja administracija hrvatskog Dubrovnika i bosanskohercegovačkog Trebinja želi razgovarati, ali nitko još nije napravio konkretan korak. "Želimo sjesti i razgovarati o našim problemima, zažaliti zbog ružne ratne prošlosti, poželjeti da se tako nešto više nikada ne dogodi... Da okrenemo list i krenemo u smislu dobre suradnje, kao što je to nekada bilo", kaže Dobroslav Ćuk, načelnik općine Trebinje u Bosni i Hercegovini. Na pitanje tko koči te odnose, Ćuk odgovara: "Za sada Dubrovčani nisu našli za shodno odgovoriti na našu inicijativu da se sastanemo i razgovaramo o problemima. Oni uporno inzistiraju na tome da se Trebinje treba deklarirati kao netko tko je bio agresor, a da je Dubrovnik bio žrtva. Mi ne mislimo tako!" No, zamjenik gradonačelnika Dubrovnika Niko Šalja ističe: "Mislim da bi prvi korak svakako trebao biti od strane Trebinja, jer moramo ustvrditi da je grad Dubrovnik bio taj koji je napadnut i koji se branio, a ne da je situacija bila obrnuta."

Dok političari ne postignu kompromis, obični građani, vođeni potrebama svakodnevnog života, cirkuliraju s obje strane granice. "Pitanje između ta dva grada treba otvoriti. Bez puteva nema turizma. Posebno put prema Trebinju", kaže jedan Dubrovčanin. "Trebala bi bolja komunikacija između Trebinja i Dubrovnika, kao i prije, kada su ljudi surađivali", govori jedna građanka Trebinja.

Amerikanci i Rusi mire Trebinje i Dubrovnik

Otpravnik poslova američkog Veleposlanstva u BiH Jonathan Moore rekao je da bi mu bilo zadovoljstvo kada bi američka veleposlanstva u BiH i Hrvatskoj odigrala ulogu pomirenja između Trebinja i Dubrovnika. Veleposlanik Rusije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko ističe da odnosi između ta dva grada moraju biti riješeni u što skorije vrijeme. "Mislim da je nužna prisna, efikasna suradnja između Trebinja i Dubrovnika. To je prirodno! Vjerujem da ima mnogo više mogućnosti za rješavanja tih problema, nego što je to bilo ranije. Vjerujem da sada, s obzirom na smjer politike koju vode, lokalne vlasti imaju mogućnost za rješavanje političkih pitanja kako ona ne bi opterećivala dobru gospodarsku suradnju", naglašava Bocan-Harčenko.

"Primamljivi IPA fondovi Europske unije za prekograničnu suradnju dovoljni su razlozi da Dubrovnik i Trebinje pokažu interes za obnovu suradnje", kaže Vera Đokaj iz Razvojne agencija grada Dubrovnika. "Mogućnosti za takvu vrstu suradnje su velike. To su projekti s područja kulture, turizma, zaštite kulturne baštine i u tom smislu vidim mogućnost za sudjelovanje u zajedničkim projektima", ističe Vera Đokaj.

Inače, američko Veleposlanstvo je pokrenulo incijativu za otvaranje novog graničnog prijelaza između Konavala i Trebinja. Granični prijelaz je na tromeđi između BiH, Hrvatske i Crne Gore, a bio bi od velikog značaja za uspostavljanje bolje suradnje tih zemalja.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm