1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dug put do jednakosti LGBTI-osoba

Aida Sofić Salihbegović
16. svibnja 2020

U do sada najvećem istraživanju o pravima i slobodama LGBTI osoba u Europskoj uniji sudjelovali su i sudionici iz Srbije i Sjeverne Makedonije. U posljednjih 10 godina ima vrlo malo napretka, navodi se u studiji.

Bosnien-Herzegowina l LGBT-Pride Parade in Sarajevo
Foto: picture alliance/AP Photo/D. Bandic

140.000 osoba sudjelovalo je u do sada najvećem istraživanju o pravima i slobodama LGBTI osoba u Europi. Istraživanje je provedeno prošle godine, a provela ga je Agencija za osnovna prava Europske unije (FRA) i to u 27 članica EU-a, Ujedinjenom Kraljevstvu, te u zemljama kandidatima Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Rezultati sveobuhvatne studije obuhvaćeni u izvještaju nazvanom "Dug put do jednakosti LGBTI" objavljeni su u četvrtak i po prvi put su uključili i mlade LGBTI osobe od 15 do 17 godina, te podatke iz zemalja izvan EU-a.

"Rezultati istraživanja su poražavajući”, izjavio je direktor Agencije Michael O‘Flahetry u video poruci objavljenoj na Twitteru i dodao da je "postignut vrlo malen napredak u posljednjih 10 godina”.

Najvažniji rezultati su da diskriminacija LGBTI-osoba u svakodnevnom životu u svih 30 zemalja i dalje postoji. Čak 60 posto LGBTI-osoba boji se držati se za ruke sa svojim partnerom u javnosti, 2 od 5 osoba su doživjele uznemiravanje u godini prije istraživanja (2018.), svaka treća osoba doživljava diskriminaciju kada izađe van u restoran ili na piće, dok ekonomska situacija nije ništa bolja: svaka treća osoba ima problema spojiti „kraj s krajem", a stanje je teže kod interseksualnih i transseksualnih osoba gdje je pogođena svaka druga osoba. Kada je u pitanju nasilje, 10 posto sudionika je bilo žrtva seksualnog ili fizičkog nasilja u posljednjih pet godina, a postotak je dvostruko veći (20 posto) među transseksualnim i interseksualnim osobama.

Rezultati istraživanja od zemlje do zemlje se dosta razlikuju. Kada je u pitanju Europska unija, u Irskoj, Malti i Finskoj 70 posto ispitanih je na primjer izjavilo da je tolerancija prema LGBTI-osobama veća nego ranije, dok se u Poljskoj i Francuskoj većina (68 i 54 posto) slaže da je tolerancija općenito niža.

 

Hrvatska, Srbija i Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji i Srbiji podaci su skoro uvijek negativniji kad ih se usporedi sa statistikom u zemljama-članicama EU-a. A tako je i u članici EU-a Hrvatskoj.

U Srbiji i Sjevernoj Makedoniji 50 posto LGBTI-osoba često ili uvijek izbjegava određene lokacije da ne bi bili uznemiravani. U Hrvatskoj je to 43 posto, dok je u EU-u taj postotak još niži - 33 posto. Samo 20 posto ispitanih uvijek ili često otvoreno pokazuje svoj LGBTI-identitet u Srbiji, 27 posto u Hrvatskoj, a samo 18 posto u Sjevernoj Makedoniji, dok je prosjek u zemljama članicama EU-a 47 posto.

U Sjevernoj Makedoniji i Srbiji 87 posto ispitivanih LGBTI-osoba se boji držati za ruke sa svojim istospolnim partnerima, dok je taj postotak u Hrvatskoj malo niži i iznosi 84 posto.

Povećan je i broj napada na LBGTI-osobe u Srbiji u posljednjih pet godina (17 posto) u odnosu na EU (11 posto). U Hrvatskoj je taj postotak 13, a u Sjevernoj Makedoniji je ovaj postotak najviši u regiji – 19 posto.

U Srbiji (24 posto) i Sjevernoj Makedoniji (25 posto) se LGBTI osobe osjećaju češće diskriminirane na poslu nego je to u Hrvatskoj (17 posto).

51 posto mladih LGBTI osoba (15 do 17 godina) u Hrvatskoj su krile svoj LGBTI-identitet u školi, 42 posto u Srbiji i 41 posto u Sjevernoj Makedoniji. U EU-u je ovaj postotak niži i iznosi 30 posto.

Kada je u pitanju netolerancija i postojanje predrasuda prema LGBTI-osobama, u Sjevernoj Makedoniji je 35 posto ispitanih izjavilo da se situacija poboljšala u posljednjih pet godina, 45 posto u Hrvatskoj, a u Srbiji je taj postotak najviši u regiji i iznosi čak 51 posto i time je veći od onog u EU-u (40 posto).

 

Ukinut Zakon o zaštiti od diskriminacije

Jovana JovanovskaFoto: Privat

Iako se situacija s ljudskim pravima LGBTI-osoba u Sjevernoj Makedoniji u posljednjih nekoliko godina poboljšala, „zajednica se i dalje u velikoj mjeri suočava s govorom mržnje, diskriminacijom, nasiljem i neprihvaćanjem od strane društva", tvrdi Jovana Jovanovska, glavna tajnica Nacionalne mreže protiv homofobije i transfobije u Skopju u razgovoru za DW.

„Neuspjeh države da one koji šire mržnju i provode nasilje dovede pred lice pravde je faktor koji pridonosi tome da se LGBTI-osobe osjećaju nezaštićeno, dodatno stigmatizirano i prestrašeno živjeti svoj život", objašnjava ona komentirajući izvještaj Agencije za osnovna prava FRA i dodaje da je jedini zakon koji je štitio ljudska prava LGBTI-osoba u Sjevernoj Makedoniji ovih dana u Skopju ukinut.

„Zakona o sprječavanju i zaštiti od diskriminacije je donesen 2019. i tada je prvi put uključena zaštita od diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Nažalost, 14. 5. zakon je ukinut od strane Ustavnog suda zbog neustavnog usvajanja bez potrebne većine, što nas trenutno ostavlja bez učinkovite zaštite od diskriminacije", upozorava ona.

„Uz to, u predizbornom smo razdoblju i trenutno nemamo parlament koji bi ponovno usvojio zakon. To će produbiti nesigurnost u zajednici."

 

"Ova zajednica zaslužuje da se osjeća slobodno"

Fabio CastaldoFoto: DW/A. MacKenzie

O tome kako pandemija Covid-19 utječe na zaštitu prava LGBTI-osoba govorio je i direktor FRA-a Michael O'Flaherty: „Poteškoće u poslu i zdravstvenoj zaštiti LGBTI-osoba se zbog Covida-19 mogu pogoršati. Donositelji odluka bi to trebali uzeti u obzir i učiniti više na aktivnom promicanju punog poštovanja LGBTI-osoba", izjavio je direktor Agencije Michael O'Flaherty.

Ipak postoje i pozitivni pomaci u cjelokupnom istraživanju. Na primjer LGBTI-osobe u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj češće prijavljuju nasilje i uznemiravanje nego se to događa u prosjeku u zemljama članicama EU-a. U Srbiji je to 14 posto, u Hrvatskoj 19 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 18 posto. Prosjek u zemljama članicama EU-a je 14 posto.

„LGBTI-osobe su sve više svjesne svojih prava nego ranije", izjavio je O‘Flahetry na konferenciji za medije održanoj povodom objavljivanja rezultata istraživanja u petak 15. svibnja govoreći o pozitivnim pomacima u posljednjih nekoliko godina i dodao da se u svim zemljama mora snažnije boriti protiv zločina iz mržnje. „Vrlo je važno da se istraže svi prijavljeni slučajevi i da se puno više investira u ohrabrivanje LGBTI-osoba da prijavljuju slučajeve nasilja i uznemiravanja", dodao je on.

„Ova zajednica zaslužuje da bude poštovana i da se osjeća slobodno", rekao je Fabio Massimo Castaldo, potpredsjednik Europskog parlamenta i oštro osudio odnos Poljske prema LGBTI-zajednici. U ovoj državi EU-a samo četiri posto LGBTI-osoba smatra da imaju podršku države u borbi za svoja prava. U drugim zemljama je to puno više: 33 posto.

Prethodno istraživanje o istoj temi je ova Agencija provela 2012. godine kada je ispitano ukupno 93.079 osoba.