Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić  su optuženi za ratne zločine, koje su, prema optužnici, počinili nad Bošnjacima, Srbima i ostalim od 1992. do 1994. godine. U završnim riječima, održanim prije više od dvije godine, tužilaštvo je za optužene tražilo kazne od 25 do 40 godina zatvora, dok su se obrane zalagale za oslobađajuću presudu.

Zločinački pothvat ili ne

Dugogodišnje zatvorske kazne za šestoricu političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne zatražili su tužioci poslije najdužeg sudskog procesa u povijesti Haškog tribunala (počeo je u travnju 2006. a završen u ožujku 2011.), ističući da su dokazali njihovu krivnju za zločine protiv čovječnosti koji uključuju ubojstva, zatočenja i deportacije, uništavanje imovine i silovanja.

Tužitelj Kenneth Scott je rekao kako su sva šestorica optuženih - od premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića do komandanata oružanih snaga te tvorevine Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka - bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bio "političko i vojno podjarmljivanje, trajno uklanjanje i etničko čišćenje nehrvatskog stanovništva, mahom Bošnjaka, iz dijelova Bosne i Hercegovine proglašenih hrvatskim". U definitivnoj verziji optužnice ostalo je da je na čelu tog pothvata bio Franjo Tuđman, bivši predsjednik Hrvatske.

220 godina zatvora

U težnji da područja proglašena Herceg Bosnom pripoje Hrvatskoj i doprinesu stvaranju Velike Hrvatske, kako je naglasio Kenneth Scott, šestorica najviših dužnosnika su "podsticali i raspirivali politički, etnički i vjerski razdor, podjelu i mržnju, primjenjivali silu, zastrašivanje i teror" u općinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš. "Iako sami nisu okrvavili ruke, šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne sastavili su planove koji su doveli do prolijevanja krvi mnogih", rekao je tužitelj Kenneth Scott u završnoj riječi.

Navodeći da su odgovorni za strašne zločine u selima Stupni Do, Sovići i Doljani, logorima Heliodrom i Vojno, te zatvorima Dretelj (na slici gore) i Gabela, zatražio je za njih kaznu od ukupno 220 godina. Za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića po 40 godina, za Valentina Ćorića 35 i Berislava Pušića 25 godina zatvora.

Obrane svih optuženih su se zalagale za oslobađajuću presudu, ističući da su dokazale kako njihovi klijenti nisu ni naređivali ni podsticali zločine koji su počinjeni niti su bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata. Zajedno sa samim optuženima koji su imali pravo obraćanja sucima na kraju procesa, branitelji su tvrdili kako je njihova uloga u sukobu između HVO i Armije BiH u razdoblju od listopada 1992. do srpnja 1993. godine bila mirotvorna, konstruktivna i suradnička. Zločini za koje su optuženi, tvrdile su odbrane, počinjeni su mimo njihove volje i ovlasti.

Više od dvije godine Vijeće kojim predsjedava francuski sudac Jean-Claude Antonetti razmatralo je argumente tužiteljstva i obrane.