François Pasteau ima mali restoran "L'Epi Dupin" na jugu Pariza. Turisti su skoro od početka bili značajan dio njegove klijentele. Oni su mu donosili otprilike petinu prometa. Tako je to bilo do 13. studenog 2015., kada su teroristi u Parizu ubili 130 ljudi. "Nakon toga, turista odjednom više nije bilo - zbog straha od novih napada", kaže vlasnik restorana: "A kao poduzetnik imaš zaposlenike, fiksne troškove koje moraš pokriti. Morao sam paziti da ne uletim u minus." Zbog toga je ovaj gastronom sve investicije u novi radni materijal "stavio na led". A kada je jedan njegov zaposlenik dao otkaz, na njegovo mjesto nije zaposlio novoga.

Ništa bez turista

Bilo je puno i Francuza koji su nakon 13. studenog bili toliko šokirani da su navečer najradije ostajali kod kuće. Ali već nakon nekoliko tjedana su počeli ponovno izlaziti van. Čak još i više, kaže Mark Watkins, osnivač pariške konzultantske tvrtke Coach Omnium specijalizirane za turizam. "To je poznati psihološki fenomen", objašnjava on: "Nakon nekoliko trenutaka blokade, ljudi odjednom počnu više kupovati i izlaziti u restorane. Tako nadoknađuju privremenu načinjenu pauzu."

I Pasteau ima od onda nešto više francuskih mušterija nego prije. Ali to ne može kompenzirati gubitak nastao manjim brojem turista. "Turisti su uvijek spremni potrošiti više, na primjer, naručiti bocu dobrog vina. Konačno, oni su na odmoru, dok francuski gosti u svakodnevici troše manje, pogotovo zato što u francuskom gospodarstvu trenutno baš ne cvjetaju ruže pa ni oni nemaju baš puno novaca."

Pasteauove muke muče i mnoge druge francuske poduzetnike - prije svega u Parizu i na Azurnoj obali. Tamo je jedan atentator na proslavi francuskog nacionalnog praznika 14. srpnja kamionom usmrtio 84 osobe.

Kako vratiti turiste u Pariz?

Prema procjenama, Francuska je nakon terorističkih napada pretrpjela gospodarsku štetu od više milijardi eura zbog manjeg broja turista. Ona se prelomila na leđima vlasnika restorana, hoteljera i tur-operatera, ukazuje Claude Boulle, predsjednik pariške trgovinske udruge Alliance du Commerce: "Taksisti, apotekari, supermarketi, svi oni su osjetili da je turista u gradu manje." Njegova udruga zato traži od države da turistima refundira veći dio poreza na dodanu vrijednost koji su platili. To bi, argumentiraju, bila jedna konkretna mjera koja bi turiste vratila u Pariz. Vlada je, međutim, već poduzela neke mjere: ona planira uložiti dodatnih 40 milijuna eura u sigurnost i reklamnu kampanju za Francusku. I regija Ile-de-France namjerava reagirati uvođenjem, između ostaloga, City-Passa za sva sredstva javnog prijevoza i turističke zanamenitosti. Grad Pariz je pokrenuo vlastitu kampanju. "Od lipnja smo u nju investirali dva milijuna eura", upućuje Jean-François Martins, zamjenik gradonačelnika Pariza: "Kontaktirali smo tur-operatere iz cijeloga svijeta i pozvali novinare u Pariz da vide kako se ovdje život nastavio kao prije napada. Snimili smo i jedan film o Parizu."

Ove godine je francusku prijestolnicu posjetilo dest posto manje ljudi, navode gradske vlasti. Ali očekuju i da će se Pariz uskoro oporaviti od tog udarca, pod jednim uvjetom: "U turizmu nema čarobnih formula i sigurno će potrajati prije nego što potpuno vratimo povjerenje i ugled Pariza, ali vjerujem da ćemo za devet mjeseci imati opet turista kao i prije. Naravno, samo ako ne bude novih napada."

Watkins, pak, sumnja da će reklamna kampanja vratiti turiste u Pariz. "To je kao da jednim platnom pokrijete bijedu i na njemu prikažete neki lijepi film. Svatko zna da se situacija načelno nije promijenila", kaže on. Zato vjeruje da treba jednostavno čekati i nadati se da Francusku neće ponovno pogoditi neki teroristički napad. Ako se to ne dogodi, broj turista bi, predviđa on, za oko godinu dana mogao opet biti na razini na kojoj je bio prije napada.

Ugostitelj Pasteau vjeruje da je najučinkovitija usmena propaganda: "Sami turisti su najbolji veleposlanici. I kada vidim neke u mom lokalu, dajem si posebno truda oko njih." Ali i za njegovu strategiju je potrebno vrijeme.