U 20-minutnom intervjuu za ARD Angela Merkel je isprva odgovarala na pitanja novinara o samitu G20 u Hamburgu koji je prošao u znaku žestokih sukoba policije i demonstranata u kojima je demolirano mnogo trgovina, automobila i oštećeno mnogo zgrada. Kancelarka je stalno branila odluku da se samit održi u tom gradu ali sada, kako kaže, ne želi bježati od odgovornosti, jer je to bila „i njena odluka". „Samit je bio važan i nasilje do kojeg je došlo mora biti osuđeno", rekla je Merkel, i posebno se zahvalila policajcima koji su osiguravali manifestaciju.

Osjetljiva tema je bila i Turska – posebno poslije najnovije odluke turske vlade da ne dozvoli zastupnicima Bundestaga da posjete njemačke vojnike u bazi NATO-a u Konyi. „Situacija je neugodna, izuzetno neugodna", rekla je kancelarka. Na pitanje: što ako Turska bude tražila da joj Berlin izruči turske oficire NATO-a koji su dobili zaštitu njemačke države, a Ankara ih optužuje da su podržali pokušaj puča od prije godinu dana – a zauzvrat omogući posjete njemačkim vojnicima u Konyji? – Kancelarka je odgovorila da bi vlada u Berlinu bez daljnjeg odbacila takav sporazum.

Merkel o izbjeglicama

Kako bi se postigli ciljevi na polju zaštite klime koje je postavila Njemačka, potrebno je uvesti dodatne mjere, rekla je Merkel. Najvažniji od tih ciljeva je da se emisija ugljičnog-dioksida do 2020. godine smanji za 40 posto.

Bilo je riječi i o izbjeglicama. CDU Angele Merkel i bavarska CSU Horsta Seehofera su dvije stranke koje na saveznoj razini nastupaju kao jedna – Unija CDU/CSU – no, i pored toga, postoje pitanja oko kojih nisu suglasne. Takvo je i pitanje uvođenja maksimalnog broja izbjeglica koje Njemačka može primiti tijekom jedne godine. CSU je za utvrđivanje te „gornje granice", dok CDU to odbija; Merkel je i ovom prilikom naglasila da tu mjeru neće prihvatiti.

Schulz o financijama

Tijekom vikenda je i kancelarski kandidat Socijaldemokrata (SPD) Martin Schulz predstavio svoj „plan za budućnost Njemačke". Tom prilikom, on je oštro napao kancelarku Angelu Merkel i ministra financija Wolfganga Schäublea. Rekao je da su njih dvoje svojim solističkim akcijama u izbjegličkoj i financijskoj politici „oslabili Europu". Merkel je 2015. otvorila njemačke granice bez ikakvih dogovora o tome s partnerima u EU, dok je Schäuble jedan od najodgovornijih za to što „je u Grčkoj progurano i trinaesto po redu smanjivanje mirovina" – „dok tisuće grčkih obitelji upadaju u sve teže siromaštvo, Schäuble ubire debele kamate", poručio je Schulz.

Socijaldemokratski kancelarski kandidat je najavio da će, ako postane kancelar, u Bruxellesu zalagati za „solidarnu izbjegličku politiku", te da će se odbijanje pojedinih zemalja da prime izbjeglice negativno financijski odraziti na te zemlje. Osim toga, Njemačka u budžet EU-a uplaćuje 15 milijardi eura, a SPD je za to da se izdvoji još više novca, jer, kako je rekao Schulz, nema zemlje koja od „Europe toliko profitira kao Njemačka".

Uslužni portal za sve građane

Martin Schulz se založio i za uvođenje obveze državnog financiranja određenih projekata. „Potreban nam je minimalni, zakonom određeni, iznos kada je riječ o investicijama koje održavaju postojeću infrastrukturu naše zemlje i koje Njemačku čine spremnom za budućnost", rekao je, naglasivši kako narednih godina mora biti više ulagano u brz internet, prometnice, obrazovanje, kao i u širenje eksploatacije obnovljivih izvora energije.

Osim toga, Schulz je za brzo uvođenje internetskog „Portala Njemačka", koji bi odlaske u administrativne institucije učinio suvišnim. „Država bi u sljedećih pet godina trebala biti na internetu, i to 24 sata dnevno, sedam dana tjedno. „Druge zemlje su kada je o tome riječ daleko ispred Njemačke".