Koliko je Njemačka rasistička? To se pitanje uvijek nađe u fokusu nakon što se ljudi njime počnu baviti potaknuti konkretnim događajima. Rijetko kada je to bilo tako intenzivno kao u slučaju bivšeg igrača „Elfa“ Mesuta Özila i njegova povlačenja iz nacionalne vrste. On je odluku obrazložio rasizmom – koji je konkretno predbacio Njemačkom nogometnom savezu (DFB) i njegovom šefu Reinhardu Grindelu.

Trenutno čak dvije trećine Nijemaca smatra da Njemačka ima veliki ili jako veliki problem s rasizmom. To je pokazalo istraživanje javnog mnijenja Deutschlandtrend, koje je početkom ovog tjedna telefonskim putem provela agencija infratest dimap.. Osim toga se u okviru Deutschlandtrenda redovito istražuje i trenutno političko raspoloženje građana, odnosno njihove preferencije po pitanju stranaka. Istraživanje su naručile TV-postaja ARD i dnevni list „Die Welt“.

(Ne)uspješna integracija doseljenika

Prvenstveno pristalice Socijaldemokratske stranke (SPD), Ljevice i Zelenih su mišljenja da Njemačka ima problem s rasizmom – tog je mišljenja njih 73-77%. Simpatizeri Alternative za Njemačku (AfD), njih 62%, smatra pak da postoji mali ili nikakav problem po pitanju rasizma. Nijemci migrantskog podrijetla rasizam smatraju velikim problemom (68%), i gotovo da se po to pitanju uopće ne razlikuju od Nijemaca koji nemaju strane korijene (63%)

Ljude koji već duže vrijeme žive u Njemačkoj (nekoliko desetljeća), 62% ispitanika smatra dobro integriranima. Vrijeme provedeno u zemlji očito je za većinu odlučujući faktor po pitanju integracije. Samo 28% naime smatra da su migranti stigli posljednjih nekoliko godina uspješno integrirani u njemačko društvo.

Rasizam, politika prema izbjeglicama i azilantima u očima većine Nijemaca ipak nisu najvažnije teme. Sudeći po rezultatima aktualnog Deutschlandtrenda, Nijemce više brinu neke druge stvari. Na samom vrhu liste prioriteta je zdravstvena politika (69% je smatra jako važnom). Veliki problem je nedostatak njegovatelja.

Prioritet je zdravstvena politika

Po mišljenju 64% ispitanika, savezna vlada mora se pozabaviti i mirovinskom i socijalnom politikom, 55% prioritet vidi na polju unutarnje sigurnosti, 52% klimatsku politiku smatra vrlo važnom, a 51% ispitanih zabrinuto je situacijom oko stambene politike, odnosno manjkom (cijenom) prihvatljivog stambenog prostora. Samo 28% građana digitalizaciju (što je i kancelarka označila svojim prioritetom) smatra važnom temom.

Deutschlandtrend je ispitao i trenutno političko raspoloženje u zemlji. Kancelarkina stranka CDU (zajedno s bavarskom sestrinskom strankom CSU) trenutno ima podršku samo 29% birača. Po prvi put otkako postoji Deutschlandtrend, kršćansko-demokratska Unija ima manje od 30%. Koalicijski partner SPD stagnira na 18%. Trenutno vladajuća koalicija ima dakle podršku samo 47% birača, što znači da bi (teoretski u slučaju izbora) bila bez vlastite većine u Bundestagu.

Na drugoj strani raste podrška desnim populistima iz AfD-a, tu stranka trenutno podržava 17% birača. Raste i podrška Zelenima (15%), Ljevica i dalje ima potporu 9% birača, a Liberali (FDP) su na 7%.