I prema najnovijoj studiji, električni automobili u početku doista uzrokuju veću emisiju CO₂ nego vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, ali dugoročnim korištenjem su znatno prihvatljiviji za klimu. Do tog zaključka došla je nova studija istraživača sa Sveučilišta Duke u SAD-u, objavljena ovog tjedna u časopisu PLOS Climate.

Tim oko glavnog autora Pankaja Sadavartea analizirao je emisije CO₂ i štetnih tvari u zraku kod različitih vrsta vozila do 2050. godine. U analizu su uključene emisije iz proizvodnje goriva i samog korištenja vozila, kao i one iz proizvodnje baterija i montaže. Istraživači su usporedili električna vozila na baterije s klasičnim benzincima u različitim scenarijima budućnosti u kojima bi postupno rastao udio električnih vozila u SAD.

Rezultat: u prve dvije godine korištenja električni automobili tijekom cijelog životnog ciklusa uzrokuju oko 30 posto više CO₂ nego vozila s motorima na fosilna goriva. Razlog je energetski zahtjevna eksploatacija litija i proizvodnja baterija. No nakon druge godine bilanca se mijenja: od tada su ukupne emisije električnih vozila niže nego kod fosilnih alternativa.

„Obični" čine znatno više štete okolišu

Dugoročno se prednost električnih vozila dodatno povećava, ponajviše pod pretpostavkom da se i elektroenergetske mreže sve više napajaju iz obnovljivih izvora. Prema studiji, svaka dodatna kilovatsatna jedinica kapaciteta baterije 2030. godine dovodi do prosječnog smanjenja emisija CO₂ za 220 kilograma, a 2050. još uvijek za 127 kilograma.

Razlike su značajne i s gospodarskog aspekta: „Vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, uzimajući u obzir klimu i kvalitetu zraka, uzrokuju dvostruko do trostruko više štete nego električna vozila“, rekao je jedan od autora istraživanja, Drew Shindell. Tijekom cijelog životnog vijeka, troškovi za okoliš zbog ispušnih plinova i stakleničkih plinova kod benzinaca su dva do tri i pol puta veći nego kod električnih vozila.

Istraživači naglašavaju da se njihova analiza temelji na određenim pretpostavkama, primjerice o prosječnoj kilometraži, kapacitetu baterije i životnom vijeku vozila. Nisu uzete u obzir emisije koje nastaju pri izgradnji infrastrukture za punjenje. Unatoč tome, studija zaključuje kako je tendencija jasna: što je proizvodnja električne energije čišća, to je veća ekološka prednost električnih automobila.

„Naše istraživanje pokazuje da prelazak s fosilnih goriva na električna vozila na baterije dugoročno može znatno poboljšati klimu i kvalitetu zraka“, rekao je voditelj istraživanja Pankaj Sadavarte.

I njemački znanstvenici se slažu s procjenom

Ovo istraživanje američkih znanstvenika se uklapa u sve veći broj analiza koje razmatraju ukupnu bilancu električnih vozila tijekom njihova životnog vijeka, dakle od eksploatacije sirovina za njegovu proizvodnju pa do zbrinjavanja vozila koje je „dalo svoje". I dalje se pokazuje da je proizvodnja baterija energetski zahtjevna, ali da pogon uz sve više obnovljive energije odlučujuće doprinosi smanjenju emisije.

Istraživači vjeruju kako će se taj će se trend još dodatno povećati u idućim desetljećima: ako se elektroenergetski sustavi nastave dekarbonizirati, a baterije budu učinkovitije proizvedene, električna vozila mogla bi postati jedan od ključnih čimbenika za postizanje klimatskih ciljeva u sektoru prometa.

Patrick Plötz, voditelj odjela za energetsku ekonomiju pri njemačkom Institutu Fraunhofer za sustave i inovacijska istraživanja (ISI), provjerio je studiju na zahtjev agencije dpa. „Unatoč brojnim neizvjesnostima u procjeni emisija stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa, rezultati mi se čine realističnima. Za Europu je ICCT prije nekoliko mjeseci došao do gotovo istih zaključaka“, kaže Plötz. International Council on Clean Transportation (ICCT) je neovisna neprofitna organizacija.

U Europi su e-auti čak još „čišći"

Vjerojatno je ekološka bilanca električnih vozila u Europi čak i nešto bolja nego što studije navode, jer mnogi korisnici električnih vozila imaju vlastite fotonaponske sustave i stoga pune vozila s većim udjelom zelene energije nego što je to slučaj u općem elektroenergetskom miksu.

Iako su svi automobili energetski zahtjevni masovni proizvodi s utjecajem na okoliš, „među osobnim vozilima je električni automobil s baterijom jasno najprihvatljiviji za okoliš", naglašava Plötz.

I pregled ISI-ja pokazuje: velika većina znanstvenih istraživanja daje jasnu prednost električnim vozilima. „U Njemačkoj još uvijek vlada relativno velika skepsa prema električnim automobilima“, rekao je autor studije Martin Wietschel koji u ISI-ju vodi odjel za energetske tehnologije i energetske sustave. „Iz znanstvene perspektive, mnoge dvojbe ne možemo razumjeti." On i njegovi suautori analizirali su više od 70 studija i drugih znanstvenih izvora kako bi saželi stanje znanja iz znanstvene perspektive.

I njemačka Savezna agencija za okoliš (UBA) na upit agencije dpa ocjenjuje rezultate studije kao u osnovi realistične, ali ističe da se okvirni uvjeti u SAD-u i Europi razlikuju. Studija koju je UBA naručila daje slične rezultate. Prema trenutačnom stanju tehnologije, čisto električna vozila imaju bolju klimatsku bilancu od klasičnih benzinaca, ali i od vozila s gorivnim ćelijama.