"Želim da se poprsje vrati u Egipat. Ono mora biti ovdje. Ono je dio Egipta i više pripada Egiptu nego Njemačkoj", tim je riječima šef egipatskog ureda za starine Zahi Hawass obrazložio želju da se poprsje legendarne supruge faraona Ehnatona vrati tamo odakle i potječe. On je najavio da će se tim slučajem idući tjedan pozabaviti i egipatski komitet koji se brine o povratku povijesnih umjetnina u Egipat.

Vlada u Kairu, doduše, još nije službeno od Berlina zatražila povrat poprsja koje je od listopada ove godine izloženo u ponovno otvorenom Novom muzeju u njemačkom glavnom gradu. Dapače, njemačko Ministarstvo kulture je priopćilo da se pregovori o tome ne vode jer je, kako je rečeno, "stjecanje poprsja bilo pravovaljano". A upravo oko toga postoje različita mišljenja. Brojni egipatski stručnjaci tvrde da je njemački arheolog Ludwig Borchard, nakon što ga je u prosincu 1912. pronašao u egipatskoj dolini al-Amarna, na prijevaru otpremio 3.500 godina staro poprsje Nefretiti iz zemlje.

Berlin je i protiv posudbe

Dakle, Kairo za sada nije zatražio povrat umjetnine, ali je Zahi Hawass zamolio Njemačku da posudi poprsje kako bi ono bilo izloženo pri otvaranju jednog novog muzeja u Egiptu. To je ovoga tjedna odbijeno uz obrazloženje da bi taj "izlet" bio preopasan jer je poprsje vrlo osjetljivo. Hawass tom objašnjenju ne vjeruje, što potkrepljuje pričom o neobičnom transportu ove umjetnine od neprocjenjive vrijednosti: "Istodobno je direktor Egipatskog muzeja u Berlinu poprsje na svojim rukama vozio u taksiju. Koliko je onda ono stvarno osjetljivo?"

A posjetitelji Novog muzeja u Berlinu većinom su za ostanak poprsja u njemačkom glavnom gradu:

"Nefretiti je oduvijek kod nas, i tu joj je mjesto. Ona je jednostavno postala dio Berlina."

"Treba ostati ovdje u Berlinu, ovdje joj je mjesto! Nefretititi se ne smije posuđivati Egiptu, inače se nikada neće vratiti."

"Ako bi se poprsje prikazalo u Egiptu i ako bi se Nefretiti vratila u Berlin, onda bi to bilo u redu!"

Francuzi su vratili dio umjetnina

Egipatski veleposlanik u Njemačkoj Ramzy Ezzeldin naglašava pak značenje ove umjetnine za njegovu zemlju: "Svaka bi država htjela vratititi svoju kulturnu baštinu kući, tu nema sumnje. A kako bi se to u ovom slučaju moglo izvesti, to moraju riješiti tehničari i pravnici." Inače, Egipat se već desetljećima trudi oko povrata bezbrojnih arheoloških iskopina koje su rasute širom svijeta. Do sada mu je to uspjelo u oko 5.000 slučajeva. Nedavno je i pariški muzej Louvre u Kairo poslao pet antičkih freski, starih 3.500 godina, koje potječu iz jedne grobnice u egipatskoj dolini Luxor. One su bile ukradene, a Louvre ih je, ne znajući za to, kupio u razdoblju od 2000. do 2003. godine.

ajg/dpa/AFP

Odg. urednik: Anto Janković