Trenutni gospodarski rast nema puno pozitivnog utjecaja na dugove, jer nezaposlenost u Njemačkoj svakodnevno raste i povećava socijalne izdatke. Da bi bar djelomično popunili svoje blagajne, gradovi i općine uvode nove vrste poreza i pristojbi: od poreza za korištenje solarija, preko pristojbi za obilazak sex-shopova i upotrebe rotirajućeg svjetla na policijskom vozilu, ukoliko zbog prometne nesreće pozovete policiju.

Cilj opravdava sredstvo

U općinskim i gradskim riznicama sve vrvi od kreativnih ideja. Cilj im opravdava sredstvo, jer je novca u javnim blagajnama sve manje, a izdataka sve više. Minus njemačkog grada Essena, nekadašnjeg industrijskog diva, dospio je već do 290 milijuna eura. Gradski rizničar Lars Martin Klieve kaže: ”Morali smo opet povećati sve dosadašnje poreze i pristojbe koje grad ubire. Znatno je povećan porez na promet, porez na držanje pasa i porez na opremu koja se koristi za igre na sreću.”

Novi porezi samo ”igla u plastu sijena”

Sva ta silna povećanja ipak ne mogu pokriti gradske dugove, pa je rizničarima palo na pamet da uvedu i jedan novi namet: porez na korištenje solarija. Vlasnici solarija morat će godišnje plaćati po 20 eura na svaki aparat za sunčanje. Grad Fürth uveo je porez na visoke automate za kupovinu cigareta, a Köln na posjete bordelima i sex-shopovima. Tko u Hamburgu doživi prometnu nesreću i u pomoć pozove policiju, morat će ubuduće platiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 40 eura za korištenje rotirajućeg svjetla na policijskim vozilima. Vlasnici kafića i restorana s terasom u pojedinim gradovima moraju plaćati i pristojbu za nadstrešnice, a hoteli porez na svaki krevet u kojem je gost prespavao. Predsjedavajući Saveza njemačkih gradova i općina, Gerd Landsberg ukazuje na to da su svi ovi porezi takozvani bagatelni porezi jer pomoću njih općine ne mogu ostvariti ni jedan posto prihoda koji su im potrebni. "Sve su to bespomoćni pokušaji za nekakav spas, međutim ti porezi neće riješiti naše probleme”, kaže on.

Spas samo u reformama

Općine i gradove od bankrota može samo spasiti državni vrh koji će provesti reforme i rasteretiti gradske i općinske blagajne pri isplaćivanju socijalnih naknada, smatra Landsberg. Zakon o socijalnoj pomoći koji je uveden prije 30 godina, bio je namijenjen za 300.000 ljudi. Danas taj zakon važi za 6,7 milijuna korisnika socijalne pomoći, objašnjava Landsberg: ”Ne preostaje nam ništa drugo nego da zatvaramo škole i bazene. Ne možemo jednostavno reći da od sutra više nećemo snositi troškove socijalne pomoći, jer smo na to zakonom primorani." Osim reformi, smatra Landsberg, njemačkim općinama treba i promjena u mentalitetu ljudi, inače, kako kaže, "nema svjetla na kraju tunela".

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: D. Dragojević