Njemačka je, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, na drugom mjestu u svijetu po veličini tržišta za organski proizvedenu hranu. To zna i obitelj Ivanov-Below, koja ima malo imanje 25 kilometara istočno od Kölna, okruženo livadama i šumama. Na njihovom imanju okolo trče patke, kokoši i psi, koze pasu, u štali rokću svinje.

Katrin Ivanov-Below i njezin suprug Evgeny već četiri godine vode malu farmu – oboje su studirali poljoprivredu i osnivanjem ekološke farme ispunili si životni san. Meso koje prodaju je otprilike dvostruko skuplje od konvencionalno proizvedenog. Zašto je to tako, Katrin objašnjava na primjeru peradi: „Piliće držimo u manjem broju nego u konvencionalnoj proizvodnji. Oni mogu izaći van, na svjež zrak. Hrana koju im dajemo strogo je kontrolirana. To su sve čimbenici koji proizvodnju čine skupljom“, kaže Katrin.

Roditelji kupuju zdravu hranu za djecu

Ipak, usprkos uvriježenom mišljenju, ekološki farmeri ne zarađuju puno. Mnogim potrošačima je ekološka hrana još uvijek preskupa. Premda je potrošnja utrostručena, prema jednoj novoj studiji, udio ekološke u ukupnom tržištu hrane s manje od četiri posto još uvijek je vrlo malen. Mnogi poljoprivrednici ne žele povećati svoju proizvodnju. To vrijedi i za obitelj Ivanov-Below. „Mi imamo izravan kontakt s kupcima. To znači da ljudi dolaze k nama, gledaju kako radimo, postavljaju pitanja i kupuju od nas“, navodi Katrin.

Trend zdrave hrane uvijek iznova dobiva poticaje zbog skandala kao što su bili oni oko kravljeg ludila, svinjske gripe ili dioksina u jajima. Pogotovo mladi roditelji cijene ekološku hranu – hrana za bebe i djecu je daleko najpopularnija ekološka hrana u Njemačkoj.

Autor: Jana Knabe / Dijana Roščić
Odg. urednik: Anto Janković