Vjetar je u ponedjeljak (9.8.) u mnogim krajevima Grčke bio tako slab da nije mogao dalje raspirivati vatru. No, taj kratak predah za vatrogasce je već završio, jer je nastupio novi val vrućine s temperaturama preko 40 stupnjeva i situacija u zemlji se opet pogoršala.

Već tjednima Grčkom haraju šumski požari, prije svega na sjeveru Atene i na ostrvu Eubeji. Dok su na kontinentalnom dijelu zemlje požari polako dovedeni pod kontrolu, na Eubeji – i na poluotoku Peoloponezu, vatra još uvek gori. No, i tamo gdje situacija izgleda mirnije, nije isključeno da se požar ponovo razgori.

Mnogi ljudi su izgubili sve. „Ovo je bio raj, sa rijetkim vrstama drveća i divljim životinjama“, priča novinarki DW jedan pepelom prekriven mještanin, „ a pogledajte sada, kao na Mjesecu, sve je spaljeno“.

Izgorjelo je puno šume

Požari u Grčkoj nisu neuobičajeni u vrelim ljetnjim mjesecima – ali razmjeri ovih sadašnjih požara jesu. Prema navodima Europskog informacijskog sustava za šumske požare EFFIS, u Grčkoj je do 5. kolovoza izgorjelo gotovo dvostruko više šuma nego u godišnjem prosjeku u razdoblju između 2008. i 2020. godine.

Uzroci požara su mnogostruki: nemarno bačena cigareta, komadić stakla u suhoj šumi koji djeluje kao povećalo. Govori se da je bilo i podmetanja požara sa namjerom da se stvori prostor za nove kuće. A velika vrućina i jak vjetar podstiču vatru.

Suše, požari i poplave u mnogim dijelovima svijeta otežavaju život. I u drugim zemljama na jugu Europe, poput Italije, Turske, Sjeverne Makedonije, Bugarske i balkanskih zemalja, vatrogasci već tjednima ugase požare. Turski predsjednik Erdogan je rekao da je riječ o najgorim požarima u povijesti zemlje.

I u Rusiji je žestoko

No ne samo u ovom dijelu svijeta - požari primjerice bjesne i u Rusiji, na zapadnoj obali SAD-a i u Kanadi. U Rusiji je Zavod za zaštitu šuma u ponedjeljak izbrojao 240 požara na ukupnoj površini od 37.000 hektara. Posebno je pogođena sibirska regija Jakutije. Dim se proširio do dalekog juga zemlje na granici s Mongolijom. NASA navodi da je stigao i do Sjevernog pola. To još nikada ranije nije bilo registrirano.

U SAD-u se vatrogasci u Sjevernoj Kaliforniji bore sa požarom koji je spalio površinu veću od 198.000 hektara. „To je kao da dolazite s ratnog područja“, rekao je novinskoj agenciji AFP Tami Kugler koji je pobjegao iz Greenwillea i sada živi u šatoru. Na zapadnoj obali SAD-a požari nisu rijetkost, ali vrućina sada pogoršava situaciju.

Prevruće, previše vjetra, previše vlage

Prema aktualnom izveštaju Svjetskog savjeta za klimu, ekstremne vremenske pojave poput suše će se u budućnosti sve češće dešavati. U istraživanju klime već godinama vlada konsenzus prema kojem je zagrijavanje Zemlje bitno povećalo vjerojatnost takvih događaja. Tako topliji zrak u Sredozemlju može dovesti do toga da zrak primi više vodene pare, što onda dovodi do jakih kiša kakve su nedavno pogodile Njemačku i Belgiju.

„Ekstremno vrijeme je sada dio naše budućnosti“, prognozira za DW Levke Caesar, istraživačica klime sa sveučilišta Maynooth u Irskoj.

S velikim poplavama se trenutno bore i Kina, Indija i Mijanmar. Višednevne padaline su dovele do velikih poplava u središnjoj kineskoj provinciji Henan, mnogo ljudi je poginulo a stotine tisuća su ostale bez krova nad glavom.

U Indiji je monsun ove godine bio žešći od svih u posljednjim desetljećima. Samo su klizišta odnijela više od 40 života. U Mijanmaru su se ljudi borili protiv vodenih bujica, u Bangladešu su potopljena sela odbjeglih Rohinđa.

I afričke zemlje se bore s poplavama. Lagos, privredna prijestonica Nigerije, se tokom srpnja našao pod vodom. Odvodni sustavi su nedovoljno razrađeni.

U Južnom Sudanu je poplava ugrozila 90.000 ljudi, kako je prije nekoliko dana priopćila Agencija UN za koordinaciju humanitarne pomoći. Tisuće ljudi su morali biti evakuirani.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android