23. rujna papa Benedikt XVI. sastat će se u Erfurtu s izaslanstvom Evangeličke crkve u Njemačkoj (EKD). Zapravo su se mnogi članovi Evangeličke crkve iznenadili kad su vidjeli plan papina posjeta Njemačkoj. Vatikan je priopćio da je Benedikt XVI. osobno zatražio da se ovom ekumenskom susretu da više prostora. Evangelici se vesele što će s papom moći izravno razgovarati. Njihov prvi čovjek, predsjedatelj Evangeličke crkve u Njemačkoj, Nikolaus Schneider kaže: "Već sam susret s crkvom Reformacije je snažan znak. Do sad je do ovakvih susreta dolazilo uvijek u okviru Radne zajednice kršćanskih crkvi, dakle zajedno s predstavnicima pravoslavne crkve. Ovo sad predstavlja jedan vrlo snažan simbol".

 

Izvan uobičajene prakse

 

Snažan simbol i to još u Njemačkoj, u srcu reformatorskog pokreta. Pa uz to i u starom augustinskom samostanu (Augustinerkloster) u Erfurtu. Na mjestu na kojem je kasniji reformator Martin Luther između 1505. i 1511. živio i studirao kao katolički redovnik i svećenik. Tu su njegove ideje o obnovi Crkve dobile prve obrise, da bi potom obišle svijet. Povijesne zidine samostana mogu simbolični karakter ovog susreta smao još pojačati.

"Na početku će predstavnici obiju Crkava razmijeniti svoja već unaprijed pripremljena temeljna polazišta oko ekumenizma. Potom će izaslanstvo papi moći postavljati pitanja a on će na njih spontano odgovarati. To je nešto sasvim izvanredno. Kod ovakvih susreta to nije uobičajena praksa", objašnjava Schneider.

 

"Ogromni skokovi"

 

On svejedno upozorava oko 25 milijuna članova Evangeličke crkve u Njemačkoj da ne njeguju pretjerana ekumenska očekivanja od ovog susreta. Iako se u katoličko-evangeličkim odnosima već puno toga razvilo u pozitivnom smjeru: "Ako razmislite što se sve dogodilo u zadnjih 50 godina, možemo govoriti o ogromnim skokovima u ekumenskim odnosima. Neprijateljstvo je nestalo u potpunosti. Susrećemo se bratski, prijateljski. Ne sporimo da svi pripadamo Kristu i da je on naš zajednički Gospodin, te da smo u tom pogledu zajednička Crkva", kaže Schneider.

 

Među najveće uspjehe ekumenskog dijaloga spada Deklaracija o doktrini opravdanja, potpisana 1999. Tu je između dviju zajednica riješeno pitanje kako čovjek može od Boga dobiti oprost, a koje je prije 500 godina bilo glavnim razlogom crkvene podjele. Još jedan uspjeh postignut je 2006. Od tada ove dvije crkve međusobno priznaju sakrament krštenja, koji je temeljni sakrament kršćanskog postojanja.

No mnogi evangelici ne mogu zaboraviti da se 2000. u vatikanskom dokumentu "Dominus lesus" o crkvama reformacije ne govori kao o punopravnim crkvama. Taj je dokument inače bio blagoslovio izvjesni kardinal Joseph Ratzinger, današnji papa, a tada još šef rimske vjerske kongregacije.

Svejedno, čelni čovjek Evangeličke crkve u Njemačkoj Nikolaus Schneider izražava nadu: "Možda je to jedna mogućnost da u Erfurtu damo barem impuls koji će ohrabriti da se ponovno damo na posao".

Autor: Klaus Krämer/ Snježana Kobešćak

 Odg. ur.: Dunja Dragojević