Umjetnik je s fotografskim aparatom u ruci tri mjeseca lutao salama muzeja, u kojima je koncentrirano 4000 godina stvaralaštva, razgledao remek djela, zbližavao se s njima, naslućujući i odgonetavajući njihovu tajnu i suštinu, fotografirajući ih iz neobičnih uglova i zamišljajući osobe i okolnosti koje su bile u osnovi njihova nastanka.

Rezultat tog boravka je knjiga "Fantomi Louvrea" i istoimena izložba, koja će u jednom od najpoznatijih muzeja svijeta biti otvorena tri mjeseca. Od četiri stotine fotografija remek djela koje je snimio, Bilal je izabrao samo 22, izradio ih u velikim formatima, a zatim im pridružio svoja 22 pastelna "fantoma".

Ti fantomi su žene, muškarci, djeca, umjetnici sami, njihovi modeli, muze ili suvremenici, koji su u blizini slikarskih i kiparskih djela zalebdili pred Bilalovim očima ili u njegovoj imaginaciji i sugerirali priču koja ima neku relaciju s njima.

Desetogodišnjak kao "fantom u Louvreu"

"Nitko ne zna tko je isklesao Niku sa Samotrake. Za mog boravka u Louvreu u mojoj fantaziji iskrsnuo je lik tog stvaraoca i predstava da je njegov život završen na nasilan način. Napravio sam mu hommage uz skulpturu koju je stvorio. Slično sam nastojao učiniti za sve umjetnike kojima se divim," kaže Bilal i dodaje da mu nije bio cilj novo viđenje ili tumačenje remek djela u najvećem muzeju na svijetu, nego otkrivanje "fantoma njihova nastanka", koji, nevidljivi, lebde oko njih. Bilal ih je "hvatao" za svog tromjesečnog boravka u dvoranama u kojima su djela Leonarda da Vincija, Goye, El Greca, Delacroixa, antičke i perzijske i skulpture. Onako kako ih je uhvatio ukomponirao ih je u portret Mona Lise, bistu egipatskog faraona, Dürerov autoportret i druga remek djela da bi se na kraju s njima i sam uselio u jednu od sala Louvrea, gdje će ostati sve do 18. ožujka.

"Izložba i knjiga su određena evokacija mog prvog posjeta Louvreu, u koji me je odveo otac kad mi je bilo manje od deset godina," kaže Bilal. "Taj davni doživljaj ostao mi je u sjećanju do dana današnjeg pomalo fantomski. Nisam znao ni riječi francuski, ništa nisam razumio oko sebe, i sam sam bio fantom", sjeća se umjetnik. 

Majstor devete umjetnosti

Enki Bilal, rođen 1951. kao Enes Bilalović, sin Bosanca i Slovakinje, došao je u Pariz 1960. godine. Već oko 1970. počinje objavljivati stripove u francuskim listovima i časopisima, da bi 1975. tiskao i prvi samostalni album "Zov zvijezda". Od tada napravio je desetke albuma, koji su mu osigurali slavu u svijetu devete umjetnosti. Njegova ostvarenja obilježena su nerijetko diskretnim reminiscencijama na zemlju vlastitog porijekla. Tako prva priča futurističke serije "San monstruma" počinje u Sarajevu, koje je predstavljeno fascinantnim crtežima, a junaci stripa su Bosanci, rođeni u ratu od 1992. do 1995. godine.  

Izložba u najvećem muzeju svijeta uvećava renome Enkija Bilala. Njegova ostvarenja - slike nastale u radu na stripovima, dostižu na velikim svjetskim aukcijama cijenu od preko 100.000 eura. U tom pogledu rekorder je među suvremenim crtačima stripa: jedno njegovo ostvarenje prodano je za 177.000 eura.

Red za potpis na knjigu

Bilalovi stripovi prevedeni su na desetke jezika. Ljubitelja ima posvuda, u svim društvenim sredinama i slojevima. Ovih dana gdje god se pojavio na promocijama "Fantoma Louvrea" - u najelitnijim pariškim knjižarama ili u perifernim četvrtima i predgrađima francuske metropole - pred njim se stvarao red u kojem su ljudi strpljivo čekali njegov potpis i eventualno crtež na prvoj stranici knjige. Knjižara "Kao jedan roman" u nedjelju (10.2.2013.) priredila je potpisivanje u Baru kulture 61. Među prisutnima su bili i Bilalovi prijatelji Jovan Divjak (bosanski general, poznat iz doba obrane Sarajeva), novinar Rémy Ourdan, koji se proslavio kao ratni izvjestitelj lista "Le Monde" iz Sarajeva i bosanskohercegovački fotograf Milomir Kovačević – Strašni.