Jedno se Recepu Tayyipu Erdoganu mora priznati: ne nedostaje mu kreativnih ideja. Tako je tijekom jednog predizbornog nastupa prošlog vikenda građane svoje zemlje pozvao da svoje ušteđevine koje imaju u eurima i dolarima promijene u domaću valutu. "Braćo moja, vi koji držite dolare i eure pod jastukom, idite i zamijenite svoj novac u lire. Zajedno ćemo stati na kraj ovom komplotu", poručio je svojim pristašama koji su mahali zastavama u Erzurumu na istoku zemlje. Povod za ovaj Erdoganov apel je dramatični pad vrijednosti turske lire. U proteklih šest mjeseci je vrijednost turske valute pala za 20 posto. Erdogan ne smatra da su za to krivi ekonomski čimbenici nego urota domaćih i inozemnih financijskih snaga.

Tko će kontrolirati središnju banku?

Osim tog apela, turski predsjednik je objavio i da u slučaju svog reizbora krajem lipnja namjerava uspostaviti kontrolu nad do sada neovisnom turskom središnjom bankom. I upravo to zabrinjava Marcela Fratzschera, predsjednika Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW). On Erdogana smatra sukrivcem za gospodarske probleme Turske, a njegovu najavu ukidanja neovisnosti središnje turske banke i preuzimanja kontrole nad njom vidi kao jedan od glavnih razloga za krizu turske lire. Fratzscher se također boji da će zbog pogrešne gospodarske politike sve više Turaka napustiti svoju zemlju ili barem svoju ušteđevinu skloniti iz nje.

A stanje turskog gospodarstva je doista zabrinjavajuće. Razlog tome je između ostalog i da je turski gospodarski model na inozemnom planu posljednjih godina počeo "kiksati". Već godinama Turska više robe uvozi nego što izvozi. Inozemni investitori su pak zauzvrat ulagali svoj novac u Tursku jer su se nadali dobroj renditi. I taj konstrukt je dugo dobro fukcionirao. Turskom gospodarstvu je išlo dobro. Ali nakon pokušaja puča 2016. i vala uhićenja i otpuštanja koji je uslijedio strani ulagači su počeli gubiti povjerenje u ovu zemlju. U međuvremenu je vanjskotrgovinski deficit narastao na pet posto. Stopa inflacije trenutno iznosi oko 11 posto, dvostruko više od pet posto koliko si je središnja banka postavila za cilj.

Erdal Yacin je profesor za međunarodne gospodarske odnose na fakultetu u Konstanzu (HTWG). On za DW objašnjava razmjere dramatičnosti trenutnog stanja turskog gospodarstva: "Ako turska lira i dalje bude gubila na vrijednosti, može doći do slučaja poznatog kao Fire Sale, kada strani kapital u roku od samo nekoliko dana bude potpuno povučen iz zemlje."

Erdoganov stav u gospodarskim pitanjima doprinosi pogoršavanju situacije. Središnje banke u ovakvim slučajevima obično znatno podižu kamate kako bi zaustavile inflaciju i pad vrijednosi vlastite valute. No turski predsjednik se uporno opire ovoj uvriježenoj gospodarskoj formuli. On ne samo da se stalno otvoreno izjašnjava protiv dizanja kamata, već i vrši pritisak na neovisne državne bankarske nadglednike da snize kamate. Jedan od mogućih razloga za to je da se Erdogan boji da bi povećanje kamata moglo ugroziti gospodarski rast koji je prošle godine iznosio 7,4 posto. Dosadašnja gospodarska politika je bila i jedan od glavnih aduta Erdogana i njegovog AKP-a. Još uvijek je predsjednik kod Turaka omiljen zato što je mnogima pomogućio gospodarski prosperitet.

Njemački gospodarski stručnjak Marcel Fratzscher smatra da Erdogan svojim ponašanjem sada taj uspjeh stavlja na kocku. On je uvjeren da su pored inozemnih ulagača i mnogi domaći poduzetnici izgubili povjerenje u turskog predsjednika i njegovu gospodarsku politiku. "Turska valuta će i dalje padati ako turska vlada nastavi manipulirati gospodarstvo, ali i ako i dalje bude gušila demokraciju i ljudska prava", tvrdi Fratzscher.

Međunarodne rejtinške agencije očito dijele to mišljenje. Kamate za turske državne obveznice su porasle na rekordnu razinu, što znači da ulagači više nisu spremni zemlji posuđivati novac pod dosadašnjim uvjetima. Američka rejtinška agencija S&P je početkom svibnja snizila ocjenu boniteta Turske na "BB". Druga velika rejtinška agencija Moody's već je snizila ocjenu Turske u ožujku.

Erdogan je i na svom nastupu proteklog vikenda u Erzurumu jasno dao do znanja što misli o ovim ocjenama: slično kao i kada je riječ o turskoj valuti, i ovdje turski predsjednik na djelu vidi strane sile koje žele "destabilizirati" tursko gospodarstvo i njega skinuti s vlasti. Svoje teorije je završio prijetnjom da će financijski sektor, ako je postao dijelom "manipulacije" tržišta, to "skupo platiti".