Kako se i očekivalo uoči posjete, ključne teme razgovara dvojce predsjednika bile su regionalni problemi, unaprijeđenje međusobne suradnje, Ukrajina i energetika. Predsjednik Srbije zamolio je Tursku za pomoć u opskrbi strujom tijekom zime i zanimao se za kupnju turskih drona Barjaktar.

Turski predsjednik je sa svoje strane istakao da je Ankara spremna na svaki način podržati postizanja rješenja spora između Srbije i Kosova. Što se tiče situacije u Ukrajini, Erdogan kaže da je Turska uvijek pratila politiku ravnoteže između Rusije i Ukrajine, i dodao da u tom ratu nema pobjednika, ali ima mnogo gubitnika. Pri tom je skrenuo pažnju da se Rusija ne smije potcjenjivati te da griješe oni koji to čine.

Privredna suradnja dviju zemalja je u stalnom porastu, a po Erdoganovim riječima, ukidanje viza i potpisivanje protokola o ulasku u obje zemlje samo s osobnom kartom, dodatno će unaprijediti dobru suradnju dvije zemlje. Erdogan je izrazio nadu da će doći do izmirenja svih triju zajednica u Bosni i Hercegovini, i da Balkan više ne može tolerirati takvu vrstu problema.

Erdoganu je cijena porasla

Turska je veoma zainteresovana za regiju Balkana, a ima i potencijal uključiti se u rješavanje sporova, ocjenjuje za DW politički analitičar Dragomir Anđelković, i dodaje:

„S jedne strane, ima veliku uticaj na Bošnjake u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, kao i na Albance na Kosovu i u Makedoniji, a s druge strane, izgradila je dobar odnos sa Srbima u Srbiji i Republici Srpskoj. Erdogan, koji važi za islamistički nastrojenog političara, uspio je izdići se iznad jednostranosti koju su na ovom prostoru imale neke prethodne sekularne turske vlade", smatra sugovornik DW-a.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, za DW kaže da je „Erdogan do sada imao pozitivnu ulogu u regiji i uspijevao je nekako smiriti napetosti koje su izbijale između Beograda i Sarajeva. Mislim stoga da može i dalje igrati tu pozitivnu ulogu, s tim što je njegova cijena porasla nakon agresije Rusije na Ukrajinu, jer je uspio zadržati neutralnu poziciju i ima pregovarački kapacitet", smatra Popov.

(Be)značajna uloga?

Ponuda turskog predsjednika za posredovanjem u dijalogu Beograda i Prištine „dugoročno će možda imate efekta, ali u ovom trenutku najveću moć da utiče na kooperativnost albanske strane ima Amerika", ističe Dragomir Anđelković.

„Turska ne može brzim potezima zauzeti prvo mjesto među stranama koje su bliske Albancima, ali to ne može ni Europska unija. Turska će pokušavati preko kosovskog problema doprinijeti nekakvom rješenju, ako je to moguće, i nastojat će sve više biti faktor koji se pita. Jer, ušli smo u fazu borbe velikih i regionalnih sila za utjecaj u pojedinim dijelovima svijeta, a Turska želi igrati značajnu ulogu na Balkanu", navodi Anđelković.

Previše je karata i previše igrača u igri oko Kosova, smatra Aleksandar Popov, i podsjeća da Erdogan u tu priču ulazi s negativnim predznakom „kada je rekao da je Kosovo njegova druga zemlja. Trag toga je ipak ostao. Erdogan na Kosovu zbog toga ima solidnu podršku među Albancima, ali i dalje su u toj priči glavni Amerika i nešto manje Europska unija. Zato ne mislim da on tu može igrati neku značajniju ulogu", kaže direktor Centra za regionalizam.

Investicije na prvom mjestu

Velika pažnja tijekom posjete turskog predsjednika Srbiji poklonjena je gospodarskim odnosima dviju zemalja. Trenutni obim robne razmjene je oko dvije milijarde dolara, a turski predsjednik navodi da je cilj povećanje te razmjene u dogledno vrijeme na pet milijardi dolara. Turske firme u Srbiji zapošljavaju oko 10.000 radnika.

Dragomir Anđelković skreće pažnju pri tom na činjenicu da Turska investira u one dijelove Srbije u koje ne investira nitko drugi: „Ako gledamo strukturu njihovih ulaganja, ona su često u vrlo nerazvijenim krajevima, što je za Srbiju vrlo važno. Imajući u vidu da je i Turska u ekonomskoj krizi, sada je važno da se Beograd i Ankara politički dogovore kako se taj biznis ne bi povukao", naglašava Anđelković.

Problemi s Balkanskim tokom

Aktuelna energetska i plinska kriza dale je dodatni značaj takozvanom Turskom, ili Balkanskom toku, koji je za sada jedan od stabilnijih pravaca opskrbe Srbije plinom, o čemu Anđelković kaže:

„Taj pravac je od ogromnog značaja za nas, ali oko toga se ne pitaju samo Turska i Rusija, već se pita i Europska unija. Ako se nastavi dodatna komplikacija geopolitičkih odnosa, vjerojatno će i Balkanski tok biti ugrožen. Jer, teško da neće biti plina na drugim magistralama, a da će ga tu biti – Europska unija to neće dozvoliti", ističe Anđelković.

Ekonomija i infrastruktura svakako donose dodatni utjecaj u regifji i nije slučajno što se forsira autocesta Beograd-Sarajevo, primjećuje Aleksandar Popov: „To je takozvani mekani utjecaj u regiji i mislim da je to na kraju krajeva korisna stvar za regiju. Ta simbolika povezivanja Beograda i Sarajeva je, uostalom, veoma dobra. Ekonomski odnosi će zavisiti i od kretanja na globalnom planu, koja sada nisu pozitivna, ali u svakom slučaju Turska će nastojati da i kroz ekonomske i infrastrukturne projekte bude prisutna na ovom prostoru", zaključuje Popov.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu