Prokurdska stranka HDP je odigrala važnu ulogu na posljednjim izborima u Turskoj. Pogotovo su lokalni izbori, održani u trećem mjesecu prošle godine, doprinijeli tome da je HDP stekla ugled stranke koja je "jezičac na vagi". Zahvaljujući jednom spretnom taktičkom potezu, upravo je HDP nanio prvi izborni poraz predsjedniku Erdoganu i vladajućoj stranci AKP.

Vodstvo HDP-a je naime u nekim gradovima odustalo od nominiranja vlastitih kandidata, te je svoje birače pozvalo da svoj glas daju kandidatima (također oporbene) stranke CHP. Bez kurdske podrške uopće ne bi bila ni zamisliva pobjeda CHP-a u nekoliko turskih gradova.

Taj taktički potez, koji je pomogao HDP-ovom partneru iz oporbe u mjesecima koji su uslijedili nakon izbora, prokurdskoj je stranci donio nove probleme. Samo u prošlom tjednu je uhićeno 17 HDP-ovih političara, i to uz vrlo prozirna obrazloženja. Državno odvjetništvo je, pomalo iznenađujuće, uhićenja opravdalo sukobima oko grada Kobanea na sjeveru Sirije – koji su se dogodili 2014.

Opsada Kobanea kao izgovor?

Kada se Kobane prije šest godina za vrijeme sirijskog građanskog rata našao pod opsadom od strane "Islamske države" (IS), kurdske su skupine, među njima i HDP, pozvale na održavanje protesta. Između ostaloga, oni su od turske vlade zahtijevale dosljedniju politiku prema IS-u. Demonstracije ipak nisu bile mirne, u gradovima na jugu Anatolije bilo je nereda, u sukobima je poginulo nekoliko desetaka ljudi. "Ubojstva, pokušaji ubojstava i pljačke" za vrijeme tih nereda su sada razlozi za izdavanje naloga za uhićenje prokurdskih političara, objavilo je Državno odvjetništvo.

Za politologe i pravne stručnjake, s kojima je razgovarao DW, navodi oko Kobanea kao povod za uhićenja su novi izgovor za uklanjanje nemilih protivnika. "Kakvi su to dokazi koji su se odjednom pojavili preko noći, tako da su na temelju njih uhićene 82 osobe?" (osim političara uhićeni su i neki demonstranti, nap. red.)

Hapšenja se nisu dogodila u okviru standardnih istražnih i procedura kaznenog gonjenja, kritizira odvjetnica (i članica CHP-a) Figen Calikusu. Politolog Burak Bilgehan Özpek najnoviji val hapšenja ocjenjuje na sličan način: "Izgleda da su događanja oko Kobanea postala instrument s ciljem torpediranja političkih pozicija kurdskog pokreta, HDP-a i njihovih saveznika."

Osveta za poraz?

Turska je vlada pojačala pritisak na HDP nakon poraza na izborima u ožujku 2019. U većini općina (njih 65) u kojima je prokurdska stranka tada pobijedila, gradonačelnici, načelnici i članovi općinskog poglavarstva su otpušteni. Na njihovo mjesto su postavljeni prinudni upravitelji iz Ankare. HDP trenutno kontrolira samo šest manjih općina. Brojni otpušteni političari već mjesecima se nalaze u istražnom zatvoru.

Od strane Državnog odvjetništva im se često predbacuje veza sa zabranjenom terorističkom PKK. Iza rešetaka su još od 2016. i bivši predsjednici stranke, Selahattin Demirtas i Figen Yüksekdag – i to usprkos "tankih" dokaza koje protiv njih imaju pravosudni organi.

Politolog Baskin Oran sa Sveučilišta u Ankari u čestim uhićenjima političara HDP-a vidi i pokušaj sprječavanja "procesa ujedinjenja opozicije". I dodaje: "Režim je odlučio iskopati nekakve spise (protesti zbog Kobanea), kako bi sabotirao ujedinjenje oporbenih snaga."

Kurdsko pitanje kao predizborna taktika?

Oporbi, koja je u prošlosti često bila podijeljena po ideološkoj liniji, u posljednje je vrijeme pošlo za rukom "ujediniti" snage u borbi protiv Erdoganove vlade. To se posebno moglo vidjeti na prošlogodišnjim komunalnim izborima. Oporbene stranke najrazličitijih profila – islamisti, nacionalisti, socijaldemokrati i lijevi liberali – po prvi put su ujedinili snage protiv "zajedničkog neprijatelja" Erdogana, i to usprkos svim postojećim razlikama. Jedinstvo opozicije je jedan od najvećih izazova, uz privrednu krizu, s kojima se Erdogan suočava u pokušaju ostanka na vlasti.

Neki turski stručnjaci su stoga mišljenja da turska vlada uz pomoć iznimno osjetljivog kurdskog pitanja pokušava unijeti jaz u oporbene redove. Kalkulacija pritom izgleda ovako: u ujedinjenom opozicijskom bloku nalaze se i republikanska CHP i ultra-nacionalistička stranka IYI, koju podržavaju patriotski ali i nacionalistički birači. Politika previše sklona Kurdima, odnosno suradnja s HDP-om, koju je vlada u Ankari označila kao "terorističku", moglo bi pritom demotivirati tradicionalne simpatizere dviju navedenih stranaka da ih i dalje podržavaju.

"Pljuska demokraciji"

Ali očito da ta taktika unošenja razdora u oporbene redove još uvijek ne donosi plodove. Predsjednik socijaldemokrata Kemal Kilicdaroglu ponovno se ovih dana solidarizirao s političarima HDP-a, on je kritizirao val hapšenja i naglasio dobru suradnju s nacionalističkom strankom IYI. "Naš savez nitko ne može uništiti. Uvijek ćemo biti u dobrim odnosima", rekao je on u jednom nastupu u turskom parlamentu.

Istovremeno je Kilicdaroglu u borbenom duhu najavio sljedeće predsjedničke izbore – koji bi se doduše trebali održati tek 2023., ali se u Ankari "šuška" da bi se mogli održati i prije planiranog termina: "Mi ćemo pobijediti u ovoj igri na biralištima. I htjeli oni to ili ne, oni će morat otići (vlada, nap. red.). Oni će, baš kao i na komunalnim izborima u Istanbulu, morati pretrpjeti tu pljusku demokracije. Na sljedećim ćemo ih izborima potjerati s položaja."