Nije novost da su neke članice Europske unije (EU) načelno skeptične prema proširenju EU-a na Balkan, no u posljednje vrijeme im se pridružuju i druge zemlje, nezadovoljne reformskim naporima u regiji, kaže za DW Valeska Esch iz Aspenskog instituta Njemačke (The Aspen Institute Germany), think-tanka sa sjedištem u Berlinu.

„Jer, posebno takozvane predvodnice procesa proširenja, Srbija i Crna Gora, posljednjih godina su više nazadovale nego napredovale na poljima demokracije i vladavine prava, koja su izuzetno važna za mnoge članice EU-a. To je doprinijelo skepsi", dodaje Esch.

Ona ne dijeli mišljenje da je prijem u zajedničko europsko tržište alternativa za proširenje Unije, posebno jer je i do te stepenice dug put, a potrebne su i reforme vladavine prava, smatra ona.

„Prije mislim da nam treba proces u kojem se još više diferencira, integracija je postupna, a zajedničke poruke jasne i transparentne – zašto u nekim slučajevima ima napretka, a zašto u nekim slučajevima on izostaje? Podrazumijeva se da u tom procesu ne smije biti mjesta za bilateralne konflikte ili pojedinačne unutarnjopolitičke kalkulacije", navodi Esch.

Beograd i Priština nespremni na kompromise

Ona kaže da zbog nedostatka jasne europske perspektive nema ni dinamike u pregovorima Beograda i Prištine. Prema ocjeni Valeske Esch, jedna od kočnica je i to što pet država EU-a nije priznalo Kosovo, odnosno da EU djeluje „statusno neutralno" i ne može definirati jasan cilj pregovora osim „normalizacije". „Pritom su neke članice EU-a već jasno rekle da Srbija mora priznati Kosovo ako želi postati članice Unije."

„Istovremeno u Beogradu i Prištini nedostaje spremnosti za kompromisima. Ako za Prištinu pitanje priznanja ne može biti dio rasprave, onda se mora pristati na kompromise na drugim poljima, recimo kod Zajednice srpskih općina i kulturnog naslijeđa Srpske pravoslavne crkve“, nastavlja Esch.

„Isto tako bi za Beograd prioritet trebalo biti pronalaženje najboljih mogućih rješenja za svakodnevicu Srpkinja i Srba na Kosovu, a status quo to sigurno nije", dodaje naša sugovornica.

Esch ukazuje na to da inicijativa Beograda, Skopja i Tirane, nazvana „Otvoreni Balkan“ ima veliku manjkavost u odnosu na Zajedničko tržište koje se zagovara u Berlinskom procesu. Jer, u ovom drugom pothvatu sudjeluje svih šest zemalja regija a on se temelji na europskim standardima, naglašava Esch:

„Zato je važno da se na samitu u Sloveniji potpiše sporazum o slobodi putovanja, zajedničkom viznom prostoru i priznavanju diploma, kao i da se to brzo provede u praksi kako bi se napredovalo dalje prema zajedničkom tržištu."

Jasne poruke - umjesto diplomatskih

Dok bilancira postignuća kancelarke Angele Merkel u regiji, Valeska Esch  kaže da njezini napori nisu znatno pomakli Zapadni Balkan u političkom smislu. I Berlinski proces, koji je upravo Merkel pokrenula, kao i druge inicijative „ispašta jer se na samitima opetovano potpisuju pisma o namjerama, a onda jedva poduzimaju neki koraci da se potpisano provede u djelo", kaže naša sugovornica.

Na pitanje DW-a o tome dijeli li ona kritike na račun Angele Merkel, kojoj neki predbacuju da podržava autokrate u regiji, Esch kaže da lideri članica EU-a moraju surađivati sa službenim predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana.

„Ali to ne isključuje jasne riječi. Voljela bih da iduća njemačka vlada ima više svijesti o tome da su jasne i iskrene poruke važne. Priželjkivala sam to i od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen tijekom njezine turneje po Zapadnom Balkanu."

„Diplomatske formulacije, koje ne odražavaju političku realnost u dovoljnoj mjeri, ne doprinose povjerenju u društvima i na koncu podrivaju proces proširenja“, zaključuje Esch.

aš/nr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu