„Sastanak održavamo u doba velike globalne nestabilnosti i nesigurnosti, koje su nedavno još zaoštrene razvojem na Bliskom istoku", napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pozivu na samit.

Time je Belgijanac opisao i raspoloženje u kojem će se 27 predsjednika država ili vlada članica EU-a ovog četvrtka okupiti u Bruxellesu.

Vjerojatno će dominirati tema Izraela i Pojasa Gaze. Odmah poslije terorističkih udara islamističkog Hamasa lideri EU-a su objavili da Izrael ima pravo na obranu „u skladu s međunarodnim pravom i humanitarnim međunarodnim pravom“.

Doduše, manja je suglasnost članica Unije oko toga da li da pozovu na „prekid vatre“, to jest „humanitarno primirje“. Neke članice, poput Španjolske, Irske i Slovenije, podržale bi taj zahtjev koji je iznio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Druge zemlje – recimo Njemačka, Češka i Austrija – bile su protiv. One se boje da bi takav zahtjev bio miješanje u pravo izraelske države na obranu. Sada u Bruxellesu treba naći zajedničku poziciju.

Rješenje je jedna riječ?

Njemačka šefica diplomacije Annalena Baerbock predložila je drukčiji pojam u jednoj raspravi Vijeća sigurnosti. Potreban je „humanitarni prozor", objavila je Baerbock na mreži X, kako bi humanitarna pomoć stigla do civila u Pojasu Gaze. Navela je da je i prethodnih dana bilo „humanitarnih pauza".

Agencija dpa javlja da bi upravo termin „pauza" umjesto „prekid vatre" ili „primirje" mogao dovesti do kompromisa. Tim pojmom se ne bi sugeriralo da Izrael treba obustaviti borbu protiv Hamasa.

Da se razmišlja u tom smjeru potvrdilo je i više diplomatskih izvora iz Bruxellesa. Jedan od njih je naveo da se odvaguje svaka riječ, ali da je poanta u tome da se na kraju pomogne ljudima u Gazi koji su u humanitarnoj krizi.

Bit će riječi i o Ukrajini

Tema samita EU-a bit će i daljnja podrška Ukrajini. Ponovo će se video-linkom uključiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kako je najavio Charles Michel, pričat će se prije svega o bržem dopremanju vojne pomoći, ali i tome kako iskoristiti rusku imovinu na teritoriju EU-a za obnovu Ukrajine.

U utorak je njemački kancelar Olaf Scholz najavio da će se u Bruxellesu zauzeti za to da Ukrajina do kraja godine dobije čvrsta jamstva koliko će novaca narednih godina dobivati iz Europe.

Tko je spreman platiti više?

Europska komisija je ljetos predložila reviziju sedmogodišnjeg proračuna EU-a (2021.-2027.). Komisija traži dodatnih 65 milijardi eura, od kojih bi 50 milijardi išlo Kijevu od iduće godine.

Iz krugova vlasti u Berlinu čulo se da će to biti prioritet. Ipak, ovog četvrtka odluka neće pasti već će se samo čuti što tko misli.

Zahtjev za izdvajanje više novca dolazi u trenutku kada mnoge članice EU-a gledaju kako da konsolidiraju vlastite državne proračune. Tokom izborne kampanje je nedavno novopečeni slovački premijer Robert Fico najavio da više neće vojno pomagati Ukrajinu. I Mađarska je već nekoliko put blokirala izdvajanje novca za Kijev.

Šefovi država i vlada razgovarat će i o migraciji – posljednji put kad je ta tema bila na dnevnom redu, na samitu u Granadi, bilo je žestoke svađe.

Očekuje se da se u Bruxellesu još razgovara i o situaciji između Srbije i Kosova, na Južnom Kavkazu kao i u Pojasu Sahela.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu