Neposredno prije sastanka na vrhu europskih šefova država i vlada ovog četvrtka u Bruxellesu došlo je do ponovnih promjena u raspravi o politici azila i migracije. Na summitu će se, i na izričitu želju njemačkog kancelara Olafa Scholza, mnogo sati govoriti o kontradiktornim konceptima migracijske politike.

Iz krugova bliskih njemačkoj vladi doznaje se da se kancelar i dalje zalaže na “zajednička europska rješenja” i da želi djelomično pokrenuti reformu postupaka EU-a za dodjelu azila, koja će u potpunosti stupiti na snagu tek 2026. godine. Mnoge druge članice EU-a to traže već mjesecima, uključujući i Španjolsku. Međutim, nejasno je što se zapravo može dogovoriti: više procedura za azil na vanjskim granicama EU-a, više deportacija odbijenih tražitelja azila ili više sporazuma sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama za migrante i tražitelje azila.

Stroža politika deportacije

Tek je u četvrtak prošlog tjedna većina ministara unutarnjih poslova EU-a potaknula nove i strože smjernice za brži povratak onih tražitelja azila koji nemaju šansi za ostanak u njihove matične zemlje. Istodobno, trebalo bi olakšati odbijanje tražitelja azila na unutarnjim granicama EU-a, primjerice u Njemačkoj. To se odnosi na osobe koje bi već morale proći postupak azila na vanjskoj granici u drugoj zemlji EU-a. Upravo na vrijeme za summit ovog četvrtka, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u pismu da će uskoro predložiti traženu strožu direktivu.

Tri zemlje protiv

Najmanje tri države članice EU-a ne slažu se sa zajedničkim pristupom Unije. Nizozemska, u kojoj odnedavno vladaju desničarski populisti, i aktualna predsjedateljica Vijeća EU-a Mađarska traže takozvani opt-out iz politike azila. Ni pod kojim uvjetima ne žele podržati reforme koje su odlučene. Poljska je novo pojačanje. Demokršćanski poljski premijer Donald Tusk želi privremeno više ne primjenjivati ​​europski zakon o azilu u svojoj zemlji. On smatra da u Poljskoj postoji potreba za hitno djelovanje.

Povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson kritizirala je ovo najavljeno nepoštivanje europskog prava. "To nije moguće. I mi smo to i priopćili", rekla je Johansson. Opt-out, odnosno istupanje iz EU-ove migracijske politike, moguće je samo ako se promijene Ugovori EU-a. Ali o tome se u ovom trenutku uopće ne raspravlja. "To nije dobra ideja", kratko je rekla njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.

Mađarska, Italija i Finska idu posebnim putem

Čak i bez formalnog opt-outa, Mađarska se godinama nije pridržavala zajedničke politike azila. Zbog toga je više puta osuđivan od strane Europskog suda pravde, ali ne provodi presude. Europska komisija trenutno pokušava natjerati vladu Viktora Orbana u Budimpešti na popuštanje naplatom kazni u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura. Orban je, međutim, već najavio da neće mariti za reforme koje su odlučene i da više uopće neće primati tražitelje azila.

Talijanska vlada, koju vodi desničarska ekstremistička premijerka Giorgia Meloni, također se ne pridržava zakona EU-a. Ona je do sada odbijala primiti natrag tražitelje azila iz Njemačke ili Austrije koji su najprije stigli u Italiju. Italija bi te ljude morala registrirati prema takozvanim Dublinskim pravilima i primiti ih u proceduru za azil. Umjesto toga, mnogi ljudi putuju sjevernije. Tisuće tražitelja azila i migranata također se kreću iz Grčke na jugoistočnoj vanjskoj granici EU-a preko Balkanske rute prema sjevernim državama EU-a. To zapravo nije predviđeno Dublinskim pravilima o odgovornosti u EU-u.

Međutim, Italija, Grčka i druge države na vanjskim granicama tvrde da su preopterećene brojem ljudi koji dolaze. Kao odgovor na ovu unutarnju migraciju unutar EU-a, Francuska, Austrija, Danska, Švedska, Slovačka i, odnedavno, Njemačka ponovno su uvele granične kontrole kako bi mogle otkriti takozvane neodobrene ulaske. Kontrole putnika na unutarnjim granicama EU-a zapravo su dopuštene samo u iznimnim slučajevima i privremeno.

Finska se od srpnja više ne pridržava zakona EU-a na kopnenoj granici s neprijateljskom Rusijom. Migrantima koji žele ući preko Rusije odbija se pojedinačno razmatranje njihovog zahtjeva za azil. Oni paušalno bivaju poslani natrag u Rusiju. Finski premijer Petteri Orpo rekao je u srpnju da je zakon nužan iako je u suprotnosti s međunarodnim obvezama Finske u pogledu ljudskih prava. Finska, baltičke zemlje i Poljska optužuju Rusiju i Bjelorusiju da masovno dovode migrante na granice kako bi destabilizirale EU. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da želi slijediti finski model i zatvoriti granicu Poljske s Bjelorusijom za tražitelje azila.

Izmještanje postupaka azila

Prije Summita EU-a ovog četvrtka predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno je predstavila dugi plan od deset točaka zajedničke politike azila. Uz mnoge poznate stvari, on sadrži i najavu da treba dodatno unaprijediti suradnju s trećim zemljama. Mnoge države članice EU-a žele ispitati bi li bilo moguće u potpunosti prenijeti postupke azila na zemlje poput Ruande. Britanska vlada dosad nije uspjela s takvim projektom.

Neposredno prije summita Italija je otvorila svoj ekstrateritorijalni kamp za proceduru izdavanja azila u Albaniji. Italija, u skladu s talijanskim zakonom, u Albaniji želi voditi postupke za izbjeglice koji stižu preko Sredozemnog mora čamcima i brodovima. Priznati tražitelji azila i također odbijeni tražitelji azila vraćaju se u Italiju iz Albanije ako ne mogu biti odmah deportirani. Po riječima diplomata EU-a, ovaj prijenos vlastitih postupaka azila u drugu zemlju Europska komisija ne vidi kao uvjerljiv model.

Rute se mijenjaju

Broj migranata na ruti od sjeverne Afrike do Italije naglo je pao 2024. Oko 42.000 stiglo je u Italiju od siječnja do kolovoza. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je 64 posto manje. Prema navodima Europske komisije, to je prvenstveno zbog bolje suradnje s tranzitnim državama Tunisom i Libijom. Međutim, broj migranata na zapadnom Sredozemlju i atlantskim rutama više se nego udvostručio na 25.500 u istom razdoblju. Brojke se također povećavaju na istočnomediteranskoj ruti prema Grčkoj i Cipru. Do sada je tamo do kolovoza 2024. registrirano oko 37.000 ulazaka. To je 39 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.