U ponedjeljak (16. prosinac) šefovi diplomacija zemalja-članica Europske unije u Bruxellesu su se bavili pronalaženjem zajedničkog stava prema promjenama u Siriji. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaja Kallas, nakon sastanka je rekla da za Europsku uniju važe osnovni principi koji važe i za arapske susjede, Tursku i Sjedinjene Države. Prošlog vikenda ona se sastala u Jordanu s važnim akterima.

„Radi se o principima teritorijalnog integriteta, suvereniteta, odgovornosti, ali i o inkluzivnoj vladi koja naročito poštuje prava manjina i žena“, rekla je Kallas. Prije toga su slične izjave dali neki ministri u Bruxellesu: „Važan cilj nas sve ujedinjuje, a to je da svi želimo zaštititi teritorijalni integritet", naglasio je šef austrijske diplomacije Alexander Schallenberg. Dodao je da bi se trebala formirati inkluzivna vlada i organizirati nenasilna primopredaja vlasti.

Otvoriti komunikacijske kanale sa Sirijom

Neki od sudionika sastanka zagovarali su uspostavljanje komunikacije s islamističkom milicijom Hajat Tahrir al-Šam (HTS). U ponedjeljak ujutro Kallas je izjavila da je već poslala specijalnog diplomata u Damask kako bi uspostavio kontakt s novom sirijskom vladom. Ona je nakon sastanka rekla da su se ministri dogovorili da se taj kontakt najprije drži na nižoj diplomatskoj razini.

Španjolski šef diplomacije Jose Manuel Albares Bueno rekao je da bi se s novom vlašću trebalo razgovarati, kako bi se pokazale „signalne zastavice za budućnost Sirije“ i da bi trebalo osigurati da ne bude stranog utjecaja u Siriji. Nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp bio je jasniji: „Želimo izbaciti Ruse". Veldkamp je dodao da je to prvi korak prije nego što bude riječ o ukidanju sankcija.

Kallas je na konferenciji za novinare naglasila da su brojni oni ministri koji su to naveli kao preduvjet za novu sirijsku vladu.

Sankcije bi mogle biti poluga utjecaja Europske unije na razvoj događaja u Siriji. Ujedinjeni narodi su Hajat Tahrir al-Šam (HTS) svrstale u terorističke organizacije, a Europska unija im je uvela sankcije. Prema jednom glasnogovorniku Europske komisije, toj miliciji zamrznuta je imovina i zabranjeno je da joj se dostavljaju novac i drugi resursi. Vođa te pobunjeničke formacije Abu Mohamed al-Džolani također je pod sankcijama, a postoje i mnoge druge sankcije koje se odnose na Siriju.

Sirijski džihadisti nisu „anđeli“

Nekoliko ministara vanjskih poslova u Bruxellesu su izrazili skepsu da je brza promjena moguća. Luksemburški šef diplomacije Xavier Bettel rekao je da se HTS sastoji od bivših terorista koji nisu „anđeli“. On je dodao da se ponašanje te milicije mora pažljivo promatrati kako bi se donio sud o njima.

Na samitu u Bruxellesu nije konačno odlučeno o stavu prema toj islamističkoj pobunjeničkoj skupini koja je srušila Asada. Kallas je naglasila da to nije ni bio cilj, već da se radilo o tome da se odgovori na pitanje da li je EU spremna prilagoditi politiku sankcija ako se registriraju konkretni pozitivni koraci. Dodala je da je EU svakako najveći donator humanitarne pomoći za sirijsko stanovništvo i da je od Asadovog pada zračnim putem u Siriju dopremljeno stotinu tona humanitarne pomoći.

EU usvojila petnaesti paket sankcija protiv Rusije

Šefovi diplomacije članica Unije usvojili su novi paket sankcija protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu. Između ostalog, sankcijama su izloženi sjevernokorejski ministar obrane i zamjenik načelnika generalštaba Sjeverne Koreje. Osim toga, uvedene su sankcije kineskim akterima koji Rusiju snabdijevaju komponentama za dronove.

Kako bi se suprotstavilo izbjegavanju embarga na rusku naftu, dodatno je zabranjeno uplovljavanje i servisiranje u lukama Europske unije za 52 broda.

„Naša poruka je sasvim jasna: ne može se započeti rat u Europi i proći nekažnjeno“, naglasila je Kallas. Dodala je da se istovremeno time želi dodatno pomoći Ukrajini.

Prvi put su uvedene sankcije za pojedince i firme koji sudjeluju u destabilizirajućim koracima Rusije, kao što su kibernetički napadi ili dezinformacije.

Gruzija – ograničiti bezvizna putovanja diplomata

U Gruziji ljudi tjednima demonstriraju protiv antieuropskog stava vlade. I to je bila tema u Bruxellesu. Kallas je rekla da su se ministri vanjskih poslova u prvom „simboličnom koraku“ dogovorili da se ukine bezvizno putovanje u Europsku uniju za nositelje gruzijske diplomatske putovnice. Ali, s normalnom putovnicom su takva putovanja ipak moguća. Dodatne sankcije zbog nasilja protiv demonstranata nisu bile moguće zbog veta kojeg su uložile Mađarska i Slovačka.