Ukrajinske vojne snage dugoročno mogu računati sa znatno većim količinama streljiva i raketa „Made in EU". Predstavnici vlada zemalja članica Unije, odnosno Europskog parlamenta, tijekom protekle noći su postigli dogovor o načinu na koji se europske proizvođače oružja želi motivirati na povećanje kapaciteta, i to uz pomoć financijskih poticaja. 

Taj paket mjera je Europska komisija predložila u svibnju, njime je predviđeno povećanje izdataka iz proračuna EU-a u visini od 500 milijuna eura.

Problemi s proizvodnim kapacitetima

Sporazum je novi dokaz za neumorni angažman Europske unije s ciljem podrške Ukrajini, izjavila je španjolska ministrica obrane Margarita Robles. Ta zemlja je prije nekoliko dana preuzela predsjedanje EU-om. Osim toga dogovor, kako je dodala, demonstrira spremnost EU-a da jača obrambeno-tehnološke i industrijske temelje EU-a. Time se jamči dugoročnu sigurnost i obranu građana EU-a, dodala je Robles.

Pozadina ovog sporazuma su problemi s kojima su se suočile članice EU-a po pitanju isporuke dovoljne količine topničkog streljiva, odnosno raketa koje su Kijevu potrebne u obrambenom ratu protiv Rusije. Proširenjem proizvodnih kapaciteta bi se trebalo spriječiti „uska grla" u opskrbi ukrajinske vojske, odnosno pobrinuti za to da i članice Europske unije u budućnosti budu u stanju da se obrane u slučaju potrebe, te da imaju dovoljne količine zaliha vojne opreme.

Noćašnji sporazum formalno mora podržati i Vijeće zemalja članica, odnosno mora ga potvrditi i Europski parlament. Nakon službenog prihvaćanja, ova bi odredba po navodima iz Europske unije na snagu mogla stupiti već do konca srpnja.

Kazetno streljivo za Ukrajinu?

U međuvremenu su se u medijima pojavile informacije o tome da su Sjedinjene Američke Države (SAD) navodno spremne isporučiti Ukrajincima i sporno kazetno streljivo. Mediji koji su objavili tu informaciju tvrde da bi uskoro mogla uslijediti i službena najava tog poteza, i to usprkos kritikama, pišu američki mediji koji se pozivaju na izvore u vladi SAD-a.

Sudeći po tim navodima, odluka se trenutno nalazi na radnom stolu predsjednika Josepha Bidena. O njemu, tvrdi se, ovisi kada će biti službeno priopćena, odnosno kada će se javno komunicirati i odluka o novom paketu pomoći za Ukrajinu.

"O kazetnom streljivu se razmišlja. Kada planovi budu i službeno objavljeni, dat ćemo i više detalja", obećao je glasnogovornik Pentagona Pat Ryder. Radi se o čovjeku koji inače vrlo pažljivo bira svoje riječi. Uporaba kazetnog streljiva je međunarodnim sporazumom zabranjena, prije svega zbog toga što je ta vrsta oružja ekstremno opasna za civilno stanovništvo.

SAD, Ukrajina i Rusija ne podržavaju sporazum

Kazetne bombe sadrže veći broj takozvanih "subprojektila", odnosno bombica manjeg kalibra, koje se izbacuje iz kućišta nakon aktiviranja takve bombe. Manje bombe često ne eksplodiraju odmah nakon aktiviranja, pa se može dogoditi da i dugo vremena nakon bacanja kazetnih bombi ubijaju ili ranjavaju ljude. 

Međunarodnim sporazumom iz Osla zabranjeno je korištenja kazetnih bombi. No, SAD, Ukrajina i Rusija nisu potpisale taj sporazum. Glasnogovornik Pentagona je, svjestan kritika koje prate tu najavu, napomenuo da SAD Ukrajini želi isporučiti samo „moderno i relativno sigurno kazetno oružje", prenosi njemački javni servis ARD.

Pentagon odavno razmišlja o isporuci

Ukrajinci već odavno zahtijevaju kazetno naoružanje, i rakete ali i bombe, uz pomoć kojih se istovremeno može pogoditi više ciljeva. Tako se, nadaju se oni, može probiti ruske obrambene linije, kako bi se ostvario napredak u protuofenzivi. U Pentagonu se već odavno razmišlja o isporuci, potvrdio je već prošlog tjedna načelnik Glavnog stožera američke vojske Mark Milley. I druge europske zemlje su isporučile kazetno streljivo, a i Rusi ga ionako koriste, opravdao je on tu odluku SAD-a.

Nakon što su objavljeni planovi američke vlade oko slanja ove vrsta naoružanja Kijevu, nije dugo trebalo čekati na reakciju organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Između ostalih je i Amnesty International oštro osudio tu namjeru. Uporaba kazetnog streljiva nije u skladu s međunarodnim pravom, tvrdi Amnesty. I dodaje kako je ono velika prijetnja za živote civila – pa i dugo vremena nakon kraja nekog konflikta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Claudia Sarre, ARD Washington/tagesschau.de