Europska komisija (EK) je izgubila strpljenje s američkim koncernom i najvažnijom tražilicom na svjetskoj mreži, Googleom. Nakon gotovo pet godina istrage i sakupljanja podataka, čuvari slobodnog tržišta u Bruxellesu su ove srijede (15.4.) poslali upravi Googlea popis pritužbi na njegov rad i djelovanje na tržištu. Smisao ovih pritužbi jest da je EK uvjeren kako ova američka tražilica zloupotrebljava svoj primarni položaj na svjetskoj mreži.

Tako su stručnjaci Europske unije utvrdili kako ishod neke potrage pomoću tražilice Google nipošto nije slučajan, niti ima veze s važnošću pronađenog članka. Kod usporedbe cijene proizvoda, Google "sustavno" vodi korisnika na vlastite službe za usporedbu cijena. U pravilu Google "nađe" i konkurente, ali ih objavi tek na drugoj, trećoj ili tko zna kojoj stranici pronađenih članaka - dakle tamo gdje je gotovo izvjesno da ih korisnik neće naći.

Sve u svemu, Europska komisija je uvjerena kako Google svojim postupcima krši pravila o slobodnoj tržišnoj utakmici i šteti potrošačima. Ovaj postupak zapravo traje još od 2010. godine, ali ako Google ne dostavi EK zadovoljavajući odgovor i značajno promjeni ponašanje, mogao bi biti kažnjen globom koja odgovara njegovom dominantnom položaju na tržištu i koja bi lako mogla sezati 6 milijardi dolara.

Europska komisija i povjerenica za slobodnu tržišnu utakmicu Margarethe Vestager poveli su i istražni postupak zbog mogućih zlouporaba nastalih dominacijom operativnog sustava za mobitele Android. On uvjerljivo vodi među operativnim sustavima za mobitele i tablete, a također je u vlasništvu Googlea. "Ako istraga potvrdi naše bojazni, onda će Google morati snositi pravne posljedice i promijeniti svoju poslovnu praksu u Europi", izjavila je povjerenica.

Google ima "dobre argumente"

Dominacija tražilice Google je neosporna: u nekim europskim zemljama čak 90% korisnika koristi prije svega ovu stranicu. S druge strane, američki koncern Google je - barem na riječima - do sad uvijek bio spreman na ustupke, a prethodnik sadašnje povjerenice Joaquin Almunia je te ustupke smatrao "dostatnima". No ovdje se ne vodi samo borba EU protiv Googlea, nego su tu i konkurenti kojima ti ustupci nipošto nisu dovoljni. Oni pak ne vide razloga zašto bi ih Google stavio na primjerice 17. stranicu pronađenih članaka i zahtijevaju korjenitu promjenu predstavljanja pronađenih stranica interneta kod Googlea.

Bloomberg je uz ovu vijest o pokretanju postupka protiv Googlea izvijestio kako je ovaj koncern "već unaprijed" bio informiran o planiranim koracima. Glavni pravnik koncerna Kent Walker je u internom dopisu suradnicima izrazio svoje "razočarenje", ali i naglasio kako Google ima "snažne argumente".

Formalno, Google sad može pismeno ili na saslušanju zauzeti stavove o točkama po kojima ga Europska komisija optužuje za kršenje pravila. Ali svi upućeni u ovaj spor ne vjeruju kako će sve to skupa još dugo potrajati.

Globa je manji problem

Moguća globa od 6 milijardi dolara je zapravo rezultat jednostavne računice: u postupku za kršenje tržišnih pravila, EK može koncern kazniti globom koja bi mogla iznositi 10% njegovog godišnjeg prometa - a to je u Googleu prošle godine bilo 66 milijardi dolara. Povrh toga, u blagajni ovog koncerna se nalazi još preko 60 milijardi dolara tako da bi i najveća moguća globa zapravo mogla biti plaćena bez velikih nevolja.

Ali za razliku od globe, Google bi bio mnogo više pogođen ako bi ga Europska komisija natjerala da promjeni algoritam pomoću kojeg će biti predstavljeni nađeni i "nađeni" članci. Jer Google golemu većinu svog prihoda može zahvaliti reklami i plaćenim oglasima na mjestu gdje bi trebali biti ispisani "pronađeni" članci.

Konkretno, tu je prije svega riječ o pojmovima koji su povezani s internet-trgovinom, restoranima ili putovanjima. Google uporno tvrdi kako su pronađeni tekstovi vezani uz popularnost i broj posjetitelja tih stranica, ali stručnjaci su uvjereni da osobito tu Google prije svega ističe stranice vlastite ponude. Povrh toga, Google želi otići i dalje: već neko vrijeme Google ponekad ni ne nudi popis, nego samo jednog ponuđača. Google tvrdi kako je to namijenjeno korisnicima mobitela i kako na tamošnjim malenim ekranima nije moguće dati više mogućnosti.

Do sada je najveći postupak europskih čuvara tržišta u svijetu računalstva bio protiv koncerna Microsoft i njegove internetske platforme "Explorer". Tada je Microsoft na koncu morao platiti dvije milijarde dolara globe, ali sad je ovaj američki koncern srcem i dušom uz Europsku komisiju. Jer i Microsoft ima svoju tražilicu "Bing" koja beznadno zaostaje u usporedbi s Googleom.