Na kraju bi novac mogao odlučiti o svemu. Khalifa Haftar, moćni čovjek na istoku Libije, je u jednom razgovoru s novinarima od Europske unije zatražio ogromnu sumu novca. Samo se tako može zaustaviti priljev izbjeglica u Europu, rekao je on. U intervjuu za talijanski list "Corriere della Sera" Haftar je rekao da je u razdoblju od 2020. do 2025. potrebno 20 do 25 milijardi dolara da bi se prekinuo priljev izbjeglica na južnim granicama Libije. Tako velika suma je, kako je rekao, potrebna zbog poteškoća u provođenju ovog zadatka. Turska je, rekao je Haftar, od Bruxellesa dobila šest milijardi dolara kako bi kontrolirala dolazak migranata iz Sirije i Iraka. "U Libiji nasuprot tome moramo staviti pod kontrolu veći priljev ljudi iz svih dijelova Afrike", navodi Haftar.

To da se Haftar oglašava o izbjegličkoj krizi je u najmanju ruku začuđujuće. Naime izbjeglički brodovi gotovo bez iznimke svoju plovidbu započinju iz okoline gradova Zuvara i Sabrata. Oni se nalaze zapadno od Tripolija, odnosno više stotina kilometara izvan regije koju kontrolira general Haftar.

"Svaka riječ, koju u narednim danima bude izrečena o budućoj Haftarovoj ulozi u obrani od izbjeglica, može se tumačiti tako da bi Europa mogla dati zeleno svjetlo za širenje područja koje Haftar kontrolira", kaže tuniski novinar Basim Tarjuman za DW. Područje, koje Haftar kontrolira, bi se u dogledno vrijeme moglo prostirati do tuniske granice", kaže on. Međutim on sumnja da bi moglo doći do dogovora između EU i Haftara. Također smatra da su izvještaji o mogućem postizanju sporazuma o izbjeglicama po uzoru na europsko-turski dogovor o istom pitanju "čiste špekulacije".

Popis zahtjeva generala Haftara

Izbjeglički problem se ne može riješiti samo na libijskoj obali, rekao je Haftar u intervjuu za Corriere della Sera. "Moramo surađivati ako želimo kontrolirati izbjeglička kretanja na 4000 kilometara dugoj libijskoj južnoj granici, rekao je Haftar. Njegove trupe su, kako je poručio, spremne. "Ja kontroliram tri četvrtine cjelokupne površine Libije. Osim toga raspolažem odgovarajućim trupama. Međutim nedostaje mi tehnička opremljenost", rekao je on. Prema njegovim riječima neophodan bi bio trening u cilju boljeg nadgledanja granice, oružje, streljivo i prije svega oklopna i terenska vozila koja se mogu kretati kroz pustinju. Također nedostaju dronovi, detektori mina, oprema za noćno nadgledanje i helikopteri, rekao je Haftar.

Međutim on ne želi ucjenjivati Europu, kaže tuniski novinar i stručnjak za EU Ali Uhida u razgovoru za DW. Haftar je, kako kaže Uhida, uvjeren da se izbjeglička kriza ne može riješiti na libijskim južnim granicama i obalama.

Poboljšati situaciju na terenu

EU je, kako smatra Uhid, napokon pronašla realno gledište na izbjegličku krizu. "To se pokazuje u tome da je Haftara u Parizu prije nekoliko tjedana primio francuski predsjednik", kaže Uhid. On smatra da Francuska sve više i više usmjerava svoju pozornost na obale na južnoj libijskoj granici.

"Mora se poboljšati ekonomska i socijalna sigurnosna situacija u zemljama porijekla i u zemljama preko kojih izbjeglice putuju", kaže Uhid. Istodobno, kako on smatra, EU čini dobro jer još jednom promišlja o svojim dosadašnjim zakonskim okvirima i trenutnim odnosom prema krizi s pogledom na novu, realnu politiku.

Oko 600.000 izbjeglica je tijekom protekle četiri godine stiglo preko Libije u Italiju. Većina ih potječe iz država subsaharske zone. 13.000 ljudi je izgubilo život. "Stvarni problem nisu izbjeglice, nego kriminalni trgovci ljudima", kaže novinar Basil Tarjuman.

Kriminalne i terorističke bande

"Ovu trgovinu vode naoružane bande i terorističke grupe koje se bave ne samo krijumčarenjem ljudi, nego i krijumčarenjem droge i osim toga trguju naftom iz libijskih cjevovoda", kaže Tarjuman. Ove bande, kako on kaže, kontroliraju i dijelove libijske obale između Sirta i granice s Tunisom. Trupe libijske vlade nacionalnog jedinstva nasuprot tome imaju u potpunosti "simboličnu" egzistenciju.

Libijska mornarica, koja pripada vladi nacionalnog jedinstva, je 10. kolovoza objavila da je stranim brodovima, koji sudjeluju u spašavanju izbjeglica, zabranjen pristup libijskim lukama. To, kako je saopćeno, posebice važi za brodove nevladinih organizacija. One su, kako se dalje navodi, odavno postale instrument za krijumčarenje izbjeglica u Europu.

"Izbjeglice su žrtve dogovora"

Libijska vlada nacionalnog jedinstva pod vodstvom Fayeza al-Saradša zatražila je u lipnju od Italije podršku u borbi protiv krijumčara. Kratko nakon toga su talijanski brodovi natovareni opremom za nadgledanje obale, koju je libijska strana zatražila, pristali u luku u Tripoliju. "Žrtve dogovora su postale izbjeglice", kaže Uhida. Humanitarne organizacije su reagirale obustavom svog rada.

I Haftar je kritizirao ovaj postupak. Kaže da ga o ovome nitko nije ništa pitao. "To je Al Saradišova osobna odluka. I zato nema uporište u libijskom zakonu", rekao je Haftar.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International je osudila posljedice koje za izbjeglice imaju sporazum između EU i Turske. Istodobno je preventivno upozorila na mogući dogovor sa zemljama poput Libije, Sudana i Nigera. "To što europski političari sporazum s turskom predstavljaju kao uspjeh, a istodobno zatvaraju oči pred nepodnošljivom opterećenošću onih koji pate zbog posljedica tog sporazuma je sve samo ne časni postupak", priopćio je Amnesty International. EU, kako navodi organizacija, pokušava prebaciti odgovornost za izbjeglice na područje izvan europskih vanjskih granica.

Trenutno se pripremaju "neprimjereni sporazumi", kaže Günter Burckhardt, šef organizacije Pro Asyl. Godinu dana nakon sporazuma s Turskom ova nevladina organizacija je sporazum proglasila "izdajom" izbjeglica. K tomu je kritizirala dogovor između Libije i EU, posebice Italije. "Ovi partneri ciljaju na to da od Libije naprave vratara na europskim vratima. Ovo nije rat protiv krijumčara, nego protiv izbjeglica", poručuje organizacija Pro Asyl.