DW: Mediji na Zapadnom Balkanu izvještavaju o njemačkom „Maršalovom planu" za tu regiju. Je li to drugi naziv za ono što je šef diplomacije Sigmar Gabriel nazvao novom strategijom za Balkan?

Christian Hellbach: Ministar Gabriel je na Aspenskoj konferenciji krajem svibnja u Berlinu predstavio svoje viđenje Zapadnog Balkana. Jasno je rekao da se njemačka zalaže za europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana već i iz vlastitog interesa. Želimo uvesti ove zemlje u EU. Ali nije tajna da približavanje tih zemalja Europskoj uniji ide vrlo sporo jer nemaju svi sudionici iskreni interes za održivim reformama.

Znamo da te reforme nisu jednostavne i da je regiji potrebna jača podrška u približavanju EU. Tu se radi o političkoj, ali i gospodarskoj podršci i impulsima za regionalnu suradnju koja krije mnoge neiskorištene potencijale za jačanje regije. Na kraju krajeva se radi o tome da prednosti približavanja EU-u postanu osjetne za građane. Želimo da pomoći konkretnim projektima.

To, međutim, ne može biti jednosmjerna ulica. Ministar Gabriel je također naglasio da nema popusta kod ključnih uvjeta kao što su vladavina prava, ljudska prava i borba protiv kriminala i korupcije. Glavna odgovornost je uvijek bila i ostala u rukama političkih čelnika šest zemalja zapadnog Balkana, a ne u rukama EU-a!

Što te zemlje mogu očekivati od Bruxellesa i Berlina?

U toj regiji nema partnera koji više doprinosi od Europske unije i Njemačke, ako se promatra bilateralno. Mnogo godina podržavamo zapadni Balkan – politički, financijski, prijenosom znanja, a investicije i trgovinu da i ne spominjemo. Privredno je zapadni Balkan odavno dio Europe. Nemojte podcijeniti značaj ovog obećanja: države regije mogu postati članice jednog od politički najutjecajnijih i privredno najjačih klubova svijeta – ukoliko ispune uvjete za članstvo. Za potencijalne investitore je to privlačno, a tu su i trgovinske povoljnosti koje države zapadnog Balkana imaju u odnosu s EU. Za ljude europska perspektiva ne znači samo blagostanje već i sigurnost i pravdu, dakle ono što u idealnom slučaju zovemo normalnim životom.

Inicijativa „Berlin plus" bi trebala proširiti dosadašnju podršku. Želimo ojačati regionalnu suradnju zemalja kako bi potom ulazak svih zemalja u EU bio olakšan. Kroz snažnu podršku reformskih napora trebala bi se potaknuti transformacija u moderne pravne države.

Odakle će za to doći novac?

Ono što smo naumili nije zadatak koji jedna zemlja sama može da iznijeti ili koji se jednostavno rješava novcem. To je zajednički poduhvat u kojem svi moraju vući u istom smjeru: mi Europljani zajedno s ljudima na zapadnom Balkanu. Važno nam je da zapadni Balkan u Europi ponovo dobije više pozornosti i da se ojačaju reformske snage u regiji. Ne smije se uvijek pričati samo o novcu. Možemo i želimo pomoći, ali same zemlje se moraju prihvatiti neophodnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena. I moraju razumjeti da su im reforme neophodne kako bi opstale na međunarodnom tržištu, ponudile svojim građanima perspektivu i odvratile ih od emigriranja. Drugim riječima, čak i da ne postoji EU ili politika proširenja, države zapadnog Balkana bi se morale mijenjati. Nasuprot drugim zemljama i regijama, one imaju sreću što im EU pruža ruku i preuzima dio troškova transformacije.

U kojim oblastima će se ostvariti konkretna podrška?

Radi se o tome da se za ljude u regiji ostvare konkretne prednosti. Recimo kroz projekte koji poboljšavaju odnose i suradnju država pa tako poboljšavaju ekonomsku klimu i stvaraju radna mjesta. Tu spadaju i prekogranični infrastrukturni projekti poput autoputa između Srbije, Kosova i Albanije. Ludilo je što je tako komplicirano doputovati iz Beograda do Prištine ili Tirane, iako su ti gradovi zapravo u susjedstvu. Ako pružimo podršku u takvim oblastima ljudi će primijetiti: nešto se radi.

Ali i regija samostalno mora uraditi više kako bi iskoristila velike šanse digitalizacije privrede. Zahvaljujući mogućnostima industrije 4.0 mnoge industrijske grane vraćaju proizvodne pogone u Europu. Taj efekt je dodatno pojačan zbog političke nesigurnosti na mnogim mjestima u svijetu. Ovdje Zapadni Balkan hitno mora da zauzeti startnu poziciju kao atraktivna regija kako bi profitirao od opisanog razvoja. Preduvjet za to je efikasna IT-infrastruktura i zajednički standardi u regiji. Radi se o IT-umreženosti, kako ne bi svatko radio za sebe, a na kraju svi ostali praznih šaka. Zato predlažemo regionalni summit o informacijskim tehnologijama kako bi se zajednički prišlo ovim pitanjima.

Osim toga, po svaku cijenu moramo nešto uraditi kako bi ponudili mladima perspektivu. Masovan odlazak mladih čiji smo svjedoci jest tempirana bomba koju moramo da deaktivirati. Stoga su važne investicije u obrazovanje, a iz naše perspektive prije svega u dobro stručno obrazovanje jer je to privlačno za investitore.

Tko koordinira sve pobrojane namjere i njihovo provođenje?

Ministar Gabriel je predstavio ideje koje želimo prodiskutirati i razradimo sa našim partnerima. Ako sve bude išlo onako kako priželjkujemo, bit će više mjesta koja sprovode ideje. Svi ti tokovi trebaju biti koordinirani iz Bruxellesa. Njemačka će, kao pokretač i motor ove nove balkanske inicijative, svakako posebno intenzivno pratiti provođenje prijedloga. Već smo dobili brojne pozitivne reakcije na inicijativu, kako iz Bruxellesa tako i od drugih nacija koje su posebno angažirane u regiji, recimo Italije koja će 12. srpnja u Trstu biti domaćin sljedeće konferencije Berlinskog procesa.

U kakvom odnosu ovo o čemu pričamo stoji s idejom „carinske unije" ili „zajedničkog tržišta" regije za koju se zalaže i povjerenik za proširenje Johannes Hahn?

Inicijativa slijedi isti cilj, dakle upotrebu neiskorištenog privrednog potencijala kako bi ljudi u regiji živjeli bolje. Treba iskoristiti svaku šansu koja se pojavi kako bi se što prije poboljšalo teško socijalno stanje u kojem žive mnogi na Balkanu. U to spada i poboljšana regionalna suradnja u sferi ekonomije. Pojedinačne zemlje zapadnog Balkana su premale za potencijalne investitore. Ako se regija zajednički „ponudi", onda se isplati ulagati tamo. To stvara radna mjesta i prihod. Dakle zemlje mogu odmah ostvariti napretke i to bez obzira na to koliko brzo ili sporo čine sljedeće korake u procesu proširenja EU. Zato Njemačka izrazito podržava planove povjerenika Hahna o stvaranju zajedničkog privrednog prostora u regiji.

Povremeno nastaje dojam da Berlin i Bruxelles u ime stabilnosti i opredjeljenosti zapadnog Balkana za EU toleriraju gaženje medijskih sloboda ili korupciju, da polažu nade u autoritarne političare. Ne pravi li se tako medvjeđa usluga demokratskom razvoju?

Nema sumnje da u državama Zapadnog Balkana postoje deficiti na polju slobode tiska i prije svega u vladavini prava i pravosuđu. I široko rasprostranjena korupcija je težak problem. Korupcija uvijek nosi veliku nepravdu, olakšava izrabljivanje radnika, sprečava napredak, jer oni koji u njoj plivaju profitiraju od statusa quo i žele spriječiti reforme. Ne zatvaramo oči pred tim, naprotiv. Vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja su redovno tema razgovora s vladama u regiji. Ove teme spadaju u temelje približavanja EU-u. Što taj proces više odmiče, sve više dolaze u fokus. Jasno je da zemlja koja ne ispunjava standarde EU-a na ovom polju ne može na kraju postati članica. Tu nema gledanja kroz prste. Donositelji odluka u regiji to odlično znaju.

Razgovor vodila Adelheid Feilcke.

*Doktor pravnih znanosti Christian Hellbach, 1959, je njemački diplomat, od nedavno posebni koordinator za Zapadni Balkan, Tursku i zemlje EFTA u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. Do prošle godine je bio veleposlanik Njemačke u BiH, a prije toga je radio u veleposlanstvima Njemačke u Kolumbiji i Srbiji.