Stranke vladajuće koalicije – Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali – zabilježile su gubitke na EU izborima u Njemačkoj. Pogotovo su Zeleni pali – na samo 12,5 posto, sa 20,5 posto prije pet godina. S druge strane značajan uspjeh je, unatoč svim aferama, ostvarila desno-radikalna Alternativa za Njemačku, AfD.

Daleko najjača stranka je Demokršćanska unija (CDU/CSU) koja je, prema anketama, osvojila 30 posto glasova. To je nešto bolji rezultat nego prije pet godina.

Prema prognozi, SPD je ostvario dosad najlošiji rezultat na europskim izborima s 14,0 posto – najlošiji rezultat u povijesti stranke na europskim izborima. U 2019. godini je stranka dobila povjerenje 15,8 posto birača.

Treća stranka vladajuće koalicije, Liberali (FDP) je osvojila pet posto, malo manje nego 2019.

AfD u uzletu

Nesumnjivo najveći porast popularnosti bilježi desno-radikalna Alternativa za Njemačku AfD, koja se u nekoliko njemačkih saveznih zemalja nalazi pod prismotrom Službe za zaštitu ustava. AfD je uspio poboljšati svoj rezultat iz 2019. Tada je dobila 11,0 posto glasova. Sada je na 16 posto - što je povijesni maksimum. To je, međutim, ipak manje od prognoza koje su davane prije izbora, kada je stranka djelomice bila i na više od 20 posto.

Veliki uspjeh ostvarila je i novoosnovan Savez Sarah Wagenknecht (BSW): prema prognozi ova stranka koja za sebe tvrdi da nije ni lijeva ni desna, i koja je osnovana tek prije tri mjeseca, osvojila je 6 posto.

Stranka Ljevica je zabilježila gubitke: sada je na 2,8 posto, dok je prije pet godina osvojila 5,5 posto.

Zastupnike u europski parlament iz Njemačke će slati i neke manje stranke koje su osvojile po jedno, dva ili tri zastupnička mjesta.

Visoka izlaznost

Prema sadašnjim procjenama na ovim je izborima zabiljeđena rekordna izlaznost: od 61 milijuna Nijemaca s pravom glasa na izbore je izašlo 64 posto – u usporedbi s 61,5 posto prije pet godina.

Prvi put u Njemačkoj je glasanje na europskim izborima bilo dopušteno osobama od 16 i 17 godina. Računa se da je to iznosilo oko 1,4 milijuna novih birača s pravom glasa. Prema svemu sudeći mladi su se velikim dijelom opredjeljivali ne za velike i etablirane stranke, već za one manje.

96 zastupnika iz Njemačke

U 27 zemalja EU pravo glasa imalo je oko 360 milijuna građana koji biraju 720 zastupnika novog saziva Europskog parlamenta, od kojih 96 dolazi iz Njemačke. U ovoj zemlji je na izborima sudjelovalo je 35 stranaka i drugih političkih udruga, od kojih 34 u cijeloj zemlji. Za razliku od saveznih i državnih izbora, na europskim izborima ne postoji izborni prag i računa se da je za jedno zastupničko mjesto bilo dovoljno oko jedan posto glasova.

Desnica pobijedila i u Austriji

U Austriji je desno-populistička stranka FPÖ postala najjača snaga – prvi put na izborima u cijeloj zemlji. Prema  procjeni trenda, FPÖ je dobila 27 posto glasova. Vladajuća konzervativna Austrijska narodna stranka (ÖVP) bila je rame uz rame sa socijaldemokratskom SPÖ s dobrih 23 posto. Austrijski Zeleni - koji s ÖVP-om upravljaju Bečom - pali su na 10,5 posto i izjednačili su se s liberalnim Neosima.

Ukoliko se ove prognoze potvrde, u novom EU parlamentu FPÖ bi imao šest mjesta, dvostruko više nego dosad. Na europskim izborima 2019. ÖVP je bio prvi s rekordnim rezultatom od 34,5 posto - ispred SPÖ-a s gotovo 24 posto. Tada je FPÖ završio na trećem mjestu sa 17 posto.

Z. Arbutina: (dpa, tagesschau)