O konkretnim mjerama pomoći Grčkoj uoči današnjeg (11.2.) izvanrednog summita EU-a u Bruxellesu najprije su vijećali predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, šef Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i grčki premijer Georgios Papandreou. Nakon tog sastanka Van Rompuy je objavio da Grčka nije tražila finacijsku pomoć te naglasio: "U potpunosti podržavamo napore grčke Vlade i pozivamo ju da dodatnim mjerama smanji proračunski deficit na 4% u 2010." On je također istaknuo da će članice euro-zone, ukoliko to bude potrebno, "poduzeti sve kako bi očuvale stabilnost eura".

Razočarenje na financijskim tržištima

A njemačka kancelarka Angela Merkel je uoči sastanka na vrhu EU-a poručila: "Sada mogu samo reći da je Grčka dio Europske unije, Grčka neće biti ostavljena na cjedilu, ali postoje pravila kojih se moramo pridržavati." Drugim riječima, konkretna obećanja poput jamstava za državne obveznice, bila bi protivna Lisabonskom sporazumu. Inače, ta je odluka izazvala razočarenje na svjetskom financijskom tržištu, koje je očekivalo da će EU dati financijsku pomoć Ateni i time ukloniti rizik od bankrota grčkog državnog proračuna.

Atena najavljuje stroge mjere štednje

Umjesto toga, grčki premijer Georgios Papandreou je u Bruxellesu predstavio mjere štednje čiji je cilj sanacija državnog proračuna. Pri provedbi tih mjera Vladi u Ateni savjetima će pomagati stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda, a u ožujku će biti objavljeno izvješće o prvim rezultatima. Papandreou je istaknuo da će njegova Vlada učiniti sve kako bi smanjila nova zaduženja sa sadašnjih gotovo 13 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). No, već jučer su širom Grčke održani masovni štrajkovi protiv planiranih mjera štednje.

Autor:ajg/AP/DPA

Odg. ur.: N.Kreizer