U potrazi za novcem i radom oni su dobrodošli: ljudi koji su na ilegalan način ušli u EU i koji su često puta žrtve izrabljivanja pri jednostavnim poslovima. Bilo da se radi o radu u nepodnošljivo vrućim staklenicima u Španjolskoj ili na gradilištima po srednjoj Europi, broj ilegalnih doseljenika u EU procjenjuje se na pet do osam milijuna.

Porazni uvjeti i izrabljivanje kao jeftina radna snaga

Poslodavci i poduzeća za zapošljavanje na određeno vrijeme koji vrbuju jeftinu radnu snagu u toj skupini ljudi, glavna su meta nove direktive kojom se želi spriječiti daljnje izrabljivanje. EU određuje minimalne sankcije koje će vrijediti u cijeloj Uniji, a radi se o kaznama za poslodavce – a ne za u potpunosti nezaštićene ilegalne migrante. Takvu odluku obrazlaže Rainer Hoffmann, zamjenik glavnog tajnika Europskog udruženja sindikata: «Nemoguće je ne primijetiti da na ovom području postoji mnogo kriminalne energije. Radi se o trgovini ljudima pod za čovjeka poraznim uvjetima, gdje se dobavljaju ljudi koji se kasnije izrabljuju kao jeftina radna snaga ».

Zabrana zapošljavanja ilegalaca iz trećih zemalja

Općenito zabranit će se zapošljavanje osoba iz trećih država koje se nalaze u EU na ilegalan način. Tako će se ubuduće od poduzeća tražiti da prije zapošljavanja provjere živi li se osoba koja traži posao u zemlji članici EU-a legalno. Zemlje članice potiče se da provode češće kontrole. Poslodavac preuzima odgovornost i za podređena partnerska poduzeća, ukoliko zna da se u takvim firmama zapošljavaju ilegalni doseljenici.

Pod određenim uvjetima poslodavci moraju snositi i financijske posljedice. Ukoliko se dokaže da je poslodavac zapošljavao ilegalne doseljenike tada mora naknadno platiti porez i socijalna davanja, dakle sve ono što je zatajio. Nadalje, sukladno direktivi, mora vratiti i državnu i ostalu pomoć koju je eventualno dobio. Osim toga može biti na nekoliko godina isključen iz javnih natječaja. Može se također dogoditi da mora preuzeti i troškove vraćanja ilegalnog zaposlenika u zemlju podrijetla.

Poslodavac ne plaća samo kaznu već i odgovara pred sudom

Direktiva određuje da poslodavac pod određenim uvjetima ne samo da mora platiti novčanu kaznu nego i odgovara pred sudom. Visina kazne ostaje u nadležnosti zemalja članica, ističe sindikalist Reiner Hoffmann: «To je zbog toga, jer EU na tom području ima ograničene ovlasti, pa se mora voditi računa kako članice na kraju provode odredbe u djelo i kako su u nacionalnim zakonodavstvima zaživjele djelotvorne sankcije koje će drugima biti upozorenje ».

U njemačkom zakonu o suzbijanju rada na crno predviđene su kazne zatvora u teškim slučajevima ilegalnog zapošljavanja i trgovine ljudima.

O odredbama se vodila rasprava u utorak, a danas (4.2.) u Europskom parlamentu one će biti i izglasane. Dok će direktiva prije svega pogoditi poslodavce, za zaposlene bez legalne dozvole boravka ona predstavlja određenu zaštitu, u slučaju da ih netko drugi tuži. Za vrijeme sudskog postupka, protiv poslodavca ilegalni doseljenici mogu dobiti ograničeno pravo na boravak, ukoliko surađuju s izražiteljima. Osim toga, cilj ove direktive je da svi zaposlenici dobiju svoju zaradu, iako se radi o ilegalnim doseljenicima. Međutim, ova činjenica ne štiti od kasnijeg vraćanja u zemlju podrijetla.

Za jeftinu radnu snagu iz EU-a nema promjena

Radi se o direktivi Europske unije koja određuje minimalne norme. Pojedine članice Unije mogu uz njenu primjenu u nacionalno zakonodavstvo u iduće dvije godine uvesti još i oštrije sankcije. Ipak, time neće nestati problem izrazito niskih plaća. Direktiva se odnosi samo na državljane iz trećih zemalja, ali ne i na jeftinu radnu snagu iz članica Europske unije kojima u gastronomiji ili građevinarstvu nije ništa bolje.