Glasnogovornik Europske komisije je potvrdio kako još nije stiglo pismo koje u Bruxelles žele uputiti nadležni ministri iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije kako bi se požalili na postupke članice EU-a Hrvatske. Ministar trgovine Srbije Rasim Ljajić i njegove kolege žele pozvati Europsku komisiju da ocjeni sukob između Hrvatske i njenih susjeda. Ali i bez pismenog poziva se radi na procjeni situacije, izjavio je glasnogovornik EK-a. "Sagledavamo stanje i tražimo od svih sudionika suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i da se postigne sloga u dogovorima provedenim u dobrim namjerama", izjavio je Carlos Martin Ruiz de Gordejuela.

Potreba ili pretjerivanje?

Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija koje sve žele pristupiti Europskoj uniji, optužuju hrvatske službe kako uvelike otežavaju uvoz poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska je od prošlog tjedna drastično povećala namete za inspekciju voća i povrća na svojim državnim granicama sa 12 na oko 270 eura po svakom kamionu. Srbija optužuje Hrvatsku da tako organski uzgojeno voće i povrće može biti zadržano na granici i po 30 dana. Tu se radi o protekcionističkim mjerama kako bi se domaće tržište zaštitilo od povoljnog uvoza, glasi optužba ministra trgovine Ljajića.

Hrvatska odbija te optužbe. Ona smatra da mora provjeriti kvalitetu robe u smislu smjernica zaštite potrošača. Hrvatska tvrdi i kako nova pravila vrijede za sve države koje nisu članice EU-a. Srbija i druge tri zemlje Balkana prijete protumjerama.

Traži se tumačenje sporazuma

Europska unija i Bruxelles bi mogli biti suci u ovom sporu, obzirom da su članice EU-a – dakle i Hrvatska, povezane s državama Balkana takozvanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazum sa Srbijom, kao kandidatkinjom za članstvo, između ostalog predviđa i slobodan promet robe između EU-a i Srbije. Carine se u načelu više ne mogu određivati, a i pristojbe i druge izvantarifne prepreke u slobodnoj trgovini treba ograničiti na minimum u duhu tog Sporazuma.

Hrvatska ovako primjenjuje na ove susjedne zemlje ista pravila kao i prema bilo kojoj državi u svijetu. To ipak proturječi odredbi Sporazuma o pridruživanju koji kandidatima određuje povlašten status. Ali i Hrvatska se može pozvati da slijedi Sporazum, jer on u određenim slučajevima dopušta intervenciju ako je tržište za određene proizvode uvelike poremećeno ili se provodi damping.

EU želi posredovati

Po odredbi njenog Sporazuma o pridruživanju se Srbija svojom žalbom može obratiti Povjerenstvu Vijeća pridruženih zemalja u kojem su predstavljena Europska komisija, Vijeće ministara (članica) EU-a i Srbija. To vijeće može donijeti i obavezujuće odluke jer se sastoji od predstavnika svih 28 zemalja članica uz Srbiju.

Ali i prije nego što to bude potrebno, Europska komisija želi posredovati u duhu slobodne trgovine, obećavaju europski diplomati u Bruxellesu. Jer moguć je i postupak pred sudom Svjetske trgovinske organizacije jer su pogođene zemlje, s izuzetkom Srbije i Bosne i Hercegovine, članovi i te organizacije.

Provjeravanje nadležnosti i stanja stvari bi moglo potrajati tjednima. Do onda bi za robu koja po velikoj vrućini stoji u kamionima, vjerojatno ionako bilo prekasno. "Upravo provjeravamo da li se hrvatske mjere uklapaju u obveze određene Sporazumom", kaže se u Europskoj komisiji. Kada će se stvoriti konkretno mišljenje, to nam nisu znali reći.