Europska unija će formulirati svoje prijedloge o tome kako sankcionirati izraelske naseljenike koji vrše nasilje nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali, najavio je Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, Josep Borrell. On je u Bruxellesu izjavio da je cilj pridružiti se američkoj inicijativi. „Sazrelo je vrijeme za djelovanje, umjesto da se samo priča. Treba poduzeti mjere koje mogu doprinijeti okončanju nasilja nad Palestincima na Zapadnoj obali", rekao je Borell.

Zapadna obala je, uz pojas Gaze, drugi i znatno veći palestinski teritorij. Okupiran je od strane Izraela u Šestodnevnom ratu 1967. godine. I tu je došlo do porasta nasilja nakon napada islamističkog Hamasa na Izrael 7. listopada. Tada su borci militantne palestinske organizacije, koju EU, SAD, Izrael, Njemačka i druge zemlje označuju kao terorističku skupinu, ubili oko 1.200 ljudi. Kao odgovor, Izrael je u potpunosti blokirao Pojas Gaze, bombardirao nekoliko tisuća ciljeva u tom području i ušao u to područje kopnenim trupama. Zdravstvene vlasti u Pojasu Gaze, koje kontrolira Hamas, javljaju o više od 18.500 ubijenih i umrlih kao rezultat izraelskih protunapada.

No dok je svjetska javnost usredotočena prvenstveno na humanitarnu situaciju u Gazi, prema podacima UN-a stotine Palestinaca ubijene su i na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu. Palestinci smatraju istočni dio Jeruzalema, kojeg je Izrael također okupirao 1967., svojim glavnim gradom.

Što se trenutno događa na Zapadnoj obali?

Nevladine organizacije i tijela UN-a već tjednima upozoravaju na porast nasilja na Zapadnoj obali. Već prije 7. listopada bilo je mnogo krvavih incidenata. Prema navodima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), 28 Izraelaca, većinom židovskih kolonista, ubijeno je u sukobima na Zapadnoj obali između siječnja i kraja studenog.

U nedjelju (10.12.) je UN-ova koordinatorica za hitnu pomoć okupiranim palestinskim područjima, Lynn Hastings, upozorila da je 2023. došlo do „nezabilježene razine nasilja od strane izraelske države i naseljenika protiv Palestinaca" na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu. Od početka godine tamo su ubijena 464 Palestinca - od toga 265 samo nakon 7. listopada. Najmanje troje su bile osobe s invaliditetom, napisala je Hastings, a „najmanje 1.000 ljudi nasilno je protjerano sa svoje zemlje".

Što bi EU mogao učiniti?

Aktualni planovi EU-a bi trebali biti dio odgovora na tu situaciju. Prema Borrellu, Unija sastavlja popis osoba koje su poznate po „nasilnim aktivnostima i napadima na Palestince na Zapadnoj obali". Međutim, za uvođenje sankcija od strane EU-a je potrebna jednoglasnost svih država članica. A Komisija još nema službeni nacrt. Borrell je također kritizirao izraelsku vladu zbog odobravanja izgradnje novih stanova u istočnom Jeruzalemu.

Neke zemlje članice već su signalizirale podršku sankcijama protiv nasilnih kolonista, uključujući Francusku i Njemačku, koja je među zemljama koje su najjasnije poduprle Izrael od 7. listopada. U pismu predsjedniku Vijeća EU-a Charlesu Michelu, vlade Belgije, Irske, Malte i Španjolske pozvale su na uvođenje ograničenja putovanja i imovinskih sankcija protiv „nasilnih doseljenika koji napadaju i raseljavaju palestinske zajednice". „Moramo spriječiti eskalaciju na Zapadnoj obali", zahtijevaju ove četiri države u pismu koje ima i DW. Istovremeno se raspravlja i o daljnjim sankcijama protiv Hamasa.

Kako i zašto SAD sankcionira doseljenike?

SAD je prošlog tjedna najavio zabranu putovanja za „desetke" osoba, a možda i za članove njihovih obitelji. „Sjedinjene Države će uvesti vizna ograničenja za pojedince koji potkopavaju mir, sigurnost i stabilnost na Zapadnoj obali", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Mathew Miller prije tjedan dana. No u toj formulaciji bi se to moglo odnositi i na Izraelce i na Palestince.

Izraelsku politiku naseljavanja na okupiranoj Zapadnoj obali redovito kritiziraju čak i SAD i drugi bliski saveznici u Europi. Naselja se smatraju preprekom realizaciji ideje o uspostavi dviju država, koju preferiraju i SAD i EU kao trajno rješenje bliskoistočne krize.

Nova izraelska naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu „potkopala bi mogućnost uspostave teritorijalno cjelovite i održive palestinske države kao dijela dogovorenog rješenja o dvije države", stoji primjerice u jednoj izjavi njemačke vlade iz 2020.

Što je Zapadna obala - i koliko izraelskih naseljenika tamo živi?

Izrael je okupirao palestinsku Zapadnu obalu 1967. godine i počeo graditi naselja 1970-ih i 1980-ih, iako rijetko koja država priznaje izraelsko polaganje prava na to područje. Od mirovnog sporazuma u Oslu 1994. godine, tamo je formalno nadležna Palestinska uprava, no u praksi to vrijedi samo u nekim zonama - druge su pod kontrolom Izraela.

Međunarodni sud pravde i Ujedinjeni narodi klasificiraju takva naselja kao nezakonita. Izraelske vlade uvijek su tome proturječile. Aktualni desničarski savez čak želi dodatno intenzivirati aktivnosti naseljavanja. Neki Izraelci to opravdavaju sigurnosnim razlozima ili povijesnim pravom.

Prema podacima izraelske nevladine organizacije Peace Now, 465.000 izraelskih doseljenika živjelo je na Zapadnoj obali 2021. godine - oko 14 posto ukupne populacije Zapadne obale od 3,3 milijuna ljudi. Osim toga, postoji oko 230.000 izraelskih doseljenika u istočnom Jeruzalemu, tako da su oko 7,5 posto izraelskog stanovništva kolonisti na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući i istočni Jeruzalem.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu