„Imamo dogovor. Svih 27 čelnika složilo se oko dodatnog paketa potpore od 50 milijardi eura za Ukrajinu unutar proračuna EU-a. Ovo osigurava postojano, dugoročno, predvidljivo financiranje za Ukrajinu", objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ovoga četvrtka (1.2.) na društvenoj mreži X.

Do pomaka je došlo na prethodnom posebnom sastanku s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u užem krugu, na kojem je bio i njemački kancelar Olaf Scholz. Dogovoreno je da se nakon dvije godine može provesti rasprava o tome kako Ukrajina troši taj novac, ali da Mađarska neće imati pravo veta.

 ta odluka može preispitati nakon dvije godine. Iz diplomatskih krugova se doznaje da za sada neće biti isplaćena EU-ova sredstva Mađarskoj, koja su blokirana zbog nedostataka na području pravne države.

Orban je mjesecima blokirao odobravanje 50 milijardi eura koje bi tijekom naredne četiri godine trebale biti isplaćene Kijevu. To je novac koji je Ukrajini hitno potreban za tekuće državne izdatke, kao što su plaće i mirovine državnih službenika.

Sve se vrti oko Orbana

O tome se zapravo trebalo odlučiti još na sastanku na vrhu EU-a u prosincu. 26 šefova država i vlada je bilo, ali je jedan bio protiv. Dva duga dana na tom samitu Orban je zaokupljao svoje kolege, najprije prepirkama oko pregovora o članstvu Ukrajine u EU-u, koji su se potom okončali često spominjanom „stankom za kavu". Naime, Orban je napustio prostoriju prije glasovanja, odrekavši se veta, i time omogućio zeleno svjetlo za pristupne pregovore. Međutim, bez konkretnog datuma. No, on još uvijek može spriječiti njihov početak.

Kada je u pitanju financijski paket od 50 milijardi za Ukrajinu, Orban je bio još tvrdokorniji. Ovaj današnji samit je sazvan isključivo zbog mađarskog premijera, kako bi ga se nagovorilo da popusti.

Scholzov apel

No na dnevnom redu su i neke druge teme. Moguće je da će njemački kancelar iskoristiti ovaj samit da pokrene još jedno pitanje. U njegovom fokusu pri tome nije Orban, već drugi, najbliži partneri iz EU-a. On je jučer tijekom rasprave u Bundestagu o državnom proračunu objasnio da ne želi izričito imenovati nijednu pojedinačnu zemlju, ali je istaknuo kako je neophodno da više zemalja poveća svoju vojnu pomoć Ukrajini.

Scholz je ukazao da Njemačka pruža daleko najveći dio vojne pomoći u Europi. "Ne može sve ovisiti samo o Njemačkoj", upozorio je kancelar. "Kada bi mi bili jedini koji bi morali učiniti većinu toga, onda to ne bi bilo dovoljno za Ukrajinu!" Nešto prije toga Scholz je u pismu objavljenom u Financial Timesu, zajedno s još četiri europska šefa vlada zemalja EU-a, pozvao Europljane da udvostruče svoje napore: "Rusija ne čeka, i moramo djelovati sada."

Francuska, Italija i Španjolska suzdržane

To pismo su potpisala još četiri šefa vlada članica EU-a: Danske, Nizozemske, Češke i Estonije. U oči upada to što se među potpisnicima ne nalaze velike zemlje kao što su Francuska, Italija i Španjolska. Ova tri europska gospodarstva, najjača nakon Njemačke, do sada su se suzdržavala kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini. Čak i kada se zbroji ukupna pomoć koje su sve one zajedno poslale, to predstavlja samo djelić njemačke vojne pomoći.

Prema računici Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (ifw), Njemačka je od početka rata u veljači 2022. do listopada 2023. pružila vojnu pomoć u vrijednosti od 17,1 milijardu eura. Daleko iza su Španjolska s manje od milijardu (0,9), Italija s 0,7 milijardi i Francuska s 0,5 milijardi eura.

Macron govori o većem financijskom angažmanu

Francuska sebe podrazumijeva kao vodeću vojnu silu Europe. U bezbrojnim govorima predsjednik Macron je pohvalio herojsku borbu Ukrajinaca i obećao podršku. "Ne smijemo dozvoliti da Rusija pobijedi", rekao je prije samo dva tjedna obraćajući se najvišim vojnim časnicima zemlje. "Kako bi tada izgledala naša budućnost?"

Macron osporava brojke Instituta iz Kiela, te spominje više od tri milijarde eura, koliko je, prema njemu, Francuska pružila vojne pomoći Ukrajini od početka rata.

Prema podacima uglednog Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI), te razlike u računici bi mogle biti uzrokovane činjenicom da su informacije francuske vlade relativno netransparentne, posebno što se tiče točne količine materijalnih sredstava koja se isporučuju. Osim toga, kako je navedeno, tu su i francuska davanja i uplate u zajednički fond za financiranje pomoći u oružju Ukrajini - iznos koji nije uključen u račun Kielskog instituta.

Brojke zato treba promatrati s oprezom. U pravilu se radi o obećanjima, iako je često nemoguće provjeriti koje je oružje zaista isporučeno.

Financijska rasprava i u vezi s izborima u SAD-u

Sve i da se Macronove brojke od tri milijarde eura uzmu kao osnova, još uvijek postoji ogroman jaz u odnosu na Njemačku. To što je Francuska dala ne predstavlja ni petinu u usporedbi s njemačkom vojnom pomoći do listopada prošle godine.

Prema željama kancelara i nekih drugih zemalja, koje su do sada, razmjerno svom bruto domaćem proizvodu, isporučivale dosta pomoći, to bi se trebalo promijeniti. Olaf Scholz je zamolio da se danas na posebnom samitu razgovara o problemu daljnje podrške Ukrajini. Potreban je, kako je rekao, konkretan pregled onoga što europski partneri konkretno žele isporučiti kada je riječ o vojnoj pomoći u 2024. godini.

U studenome će se održati predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama, što bi moglo igrati ulogu i u pozivu koji je uputilo pet šefova vlada. Jer, u slučaju pobjede Donalda Trumpa Europljani će po pitanju podrške Ukrajini biti daleko više prepušteni sami sebi – o tome se svakako slažu svi u Europskoj uniji.

fš/ajg/hs/ARD