Odbor Europske unije za biljke, životinje i stočnu hranu iznenađujuće brzo je donio odluku o onomu o čemu se prijepori vode već godinama. 18 od 28 zemalja članica, koje predstavljaju više od 65 posto stanovništva EU-a, glasovalo je za produljenje dopuštenja za uporabu herbicida glifosata, devet je bilo protiv, jedna zemlja se suzdržala. Time je postignuta "dvostruka kvalificirana većina" koju propisuje Ugovor EU-a.

Time su četiri države više podržale uporabu glifosata nego na glasovanju Odbora prije tri tjedna. Iznenađenje je da je među njima i Njemačka. Zapravo se računalo da će se Berlin suzdržati, s obzirom da velika koalicija CDU/CSU i SPD godinama nije mogla postići zajedničko stajalište o glifosatu. Konzervativni ministar poljoprivrede Christian Schmidt (CSU) iskoristio je očito priliku i izigrao svoju kolegicu u tehničkoj vladi Barbaru Hendricks (SPD). U Njemačkoj su, naime, nakon rujanskih izbora još u tijeku pregovori o sastavljanju nove vlade. Schmidt je dao uputu njemačkom predstavniku u Odboru za licencije da glasuje za produljenje dopuštenja za glifosat. Ministrica Hendricks je prosvjedovala objavljujući priopćenje za medije navodeći da to nije s njom dogovoreno.

Svađa usred razgovora o nastavku koalicije?

Ministar poljoprivrede Christian Schmidt zalaže se za daljnju primjenu glifosata, što zahtijevaju i udruge poljoprivrednika i lobisti kemijske industrije. Ministrica za zaštitu okoliša Barbara Hendricks sumnjičava je prema glifosatu. Ona prihvaća prigovore aktivista za zaštitu okoliša koji sumnjaju da glifosat izaziva rak kod čovjeka i da je suodgovoran za izumiranje biljnih vrsta. Odluka ministra Schmidta mogla bi izazvati dugoročne svađe jer tehničke vlade u pravilu ne donose dugoročne odluke. Ali, to je samo nepisano pravilo koje je prekršio ministar poljoprivrede Schmidt jer europsko tijelo jednostavno ne može čekati konačno formiranje vlade u Berlinu. Nejasno je i kako će se ova odluka odraziti na predstojeće razgovore CDU/CSU-a i SPD-a o mogućem sastavljanju vladajuće koalicije, koji počinju u četvrtak.

Francuska i Italija su glasovale protiv daljnje primjene glifosata. Sad taj herbicid ipak može biti primjenjivan u Europskoj uniji u idućih pet godina. Europska komisija je prvotno htjela produljiti dopuštenje na deset godina, ali je pristala na smanjenje roka. I Europski parlament se izjasnio za ograničenu primjenu glifosata najdulje još pet godina.

Pojedine članice EU-a mogu zabraniti primjenu

Bez obzira na odluku Odbora EU-a pojedine članice Europske unije mogu na svom području zabraniti primjenu toga herbicida. Na to je izričito ukazala Europska komisija. U Njemačkoj je već sad zabranjena primjena glifosata u parkovima i na dječjim igralištima, kao i kratko prije žetve. Europska komisija je nastojala progurati odluku prije 15. prosinca jer bi tada isteklo dosadašnje dopuštenje i prijetile su tužbe proizvođača toga herbicida.

I zagovornici i protivnici glifosata mogu se pozivati na odgovarajuće ekspertize. Jedna agencija UN-a je 2015. za glifosat ustvrdila da "vjerojatno izaziva rak". S druge strane, agencije za kemikalije i sigurnost hrane, koje su po nalogu Europske unije provjeravale djelovanje glifosata, tvrde da je njegova koncentracija u hrani i u ljudskom probavnom traktu ispod dopuštenih graničnih vrijednosti.

Predsjednik njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizičnosti Andreas Hensel upozorio je na opasnost političkih sukoba oko glifosata. "Uočavamo da čim objavimo neko mišljenje koje se ne uklapa u političku agendu bivamo napadani kao nesposobni", izjavio je Hensel za berlinski Tagesspiegel. Taj je institut izrazio uvjerenje da glifosat ne izaziva rak i da je bezopasan ako ga se ispravno primjenjuje. Udruge za zaštitu okoliša predbacile su Institutu za procjenu rizičnosti da je dijelove ekspertize prepisao iz dokumenata proizvođača glifosata. Hensel je te tvrdnje odbacio kao "izmišljene i neutemeljene".

Važan u konvencionalnoj poljoprivredi

Glifosat se u Njemačkoj koristi na 30 do 40 posto njiva jer on jeftino i temeljito uništava korov neposredno prije sijanja. Poljoprivrednici strahuju da bi bez glifoasta porasli njihovi troškovi proizvodnje jer bi njive morali češće preoravati i koristiti druge herbicide.

Ekološki angažirani političari pozivaju da se odluka o glifosatu uzme kao povod za prelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju hrane u velikim dijelovima EU-a. "Načelno, poljoprivreda može i bez glifosata", kaže Hella Kehlenbeck sa Saveznog instituta za istraživanje kultiviranih biljaka iz Quedlinburga u razgovoru za DW. Glifosat je na tržištu više od 40 godina i proizvodi se diljem svijeta. Najveći proizvođač je u međuvremenu Kina. Korištenje glifosata je u posljednje vrijeme pojačano jer je agrarni koncern Monsanto uveo genetski manipulirane biljke koje glifosat ne uništava i koje zato donose osobito velik rod.