Treći srpnja je teoretski posljednji radni dan za predsjednicu Vrhovnog suda u Varšavi. Malgorzata Gersdorf i neki od njezinih kolega bi prema novim propisima, koji upravo stupaju na snagu, trebali biti upućeni u prijevremenu mirovinu. Europska unija to želi spriječiti i protiv poljske vlade je upravo danas (2.7.) pokrenula postupak zbog kršenja ugovora Europske unije.

Zakon protiv Ustava

Ni suci na koje se to odnosi ne pristaju na prisilno umirovljenje. Oni to smatraju jednostavno protuzakonitim. Za to imaju argumente. Poljski ustav jasno kaže da se suci Vrhovnog suda biraju na šest godina i da mogu raditi do 70. godine. Osim toga oni ne mogu biti opozvani ili smijenjeni s te dužnosti. Po tomu nisu mogući čak ni premještaji. Suci koji bi unatoč novim propisima htjeli nastaviti raditi imali su vremena do početka svibnja predsjedniku države izraziti tu želju. Ostanak na dužnosti moguć bi bio samo uz njegovo odobrenje.

Za Malgorzatu Gersdorf je to apsurdan postupak koji su ona i njezini najbliži suradnici od početka odbacivali. To je, kaže ona, jedan od brojnih primjera kako nacionalno-konzervativna vlada ukida odvojenost pravosuđa od izvršne vlasti. "Ustav mi ovo časno mjesto jamči na šest godina i ja ne vidim nikakvog razloga izvršnoj vlasti slati molbu, to ni u kojem slučaju ne dolazi u obzir", kaže ova 66-godišnja sutkinja i predsjednica Vrhovnog suda.

Podrška ostalih sudaca

Ova profesorica, koja je od 2014. kao prva žena u povijesti Poljske na čelu Vrhovnog suda, vladajućima je trn u oku, jer otvoreno kritizira reformu pravosuđa. Kolege cijene njezino mišljenje i podržavaju je u prijeporu s vladom. "Sutkinja Malgorzata Gersdorf ostaje, u smislu poljskog Ustava, prva predsjednica Vrhovnog suda do 30. travnja 2020.", napisala je Skupština sudaca toga suda prošlog tjedna u posebnom priopćenju. Priopćenje je prihvaćeno jednoglasno. Ako Malgorzata Gersdorf želi nastaviti svoj posao unatoč zabrani, ona dakle neće biti sama.

Vlada protiv neposlušnih sudaca

Trenutno Vrhovni sud ima 76 sudaca. Od njih su 27 stariji od 65 godina. Kad bi oni napustili svoje dužnosti Sud bi bio smanjen za trećinu. PiS-ova vladajuća većina bi slobodna mjesta mogla zaposjesti sucima odanim vladi. Osim toga Vrhovni sud po prvi put dobiva i porotnike koje bira Senat (gornji dom poljskog parlamenta). I to je novina. Dosad takvih honorarnih sudaca nije bilo na Vrhovnom sudu. Oni bi se, po riječima ministra pravosuđa, trebali pobrinuti za "sudjelovanje društva" u procesu odlučivanja na Sudu.

Vladi je važno što je prije moguće dobiti pod kontrolu Vrhovni sud. On bi naime trebao odlučivati i o valjanosti izbora. Već najesen se održavaju lokalni, a iduće godine parlamentarni izbori u Poljskoj.

Bez paralelnog pravosuđa

U Varšavi se s napetošću očekuje hoće li suci, koji unatoč novim propisima ne žele prestati raditi, moći nastaviti svoj posao. Predsjednik Andrzej Duda namjerava u utorak (3.7.) odlučiti koliko dugo predsjednica Vrhovnog suda Malgorzata Gersdorf može ostati na dužnosti. I to iako ona nije tražila dopuštenje, jer to smatra apsurdnim. Ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro prijeti "disciplinskim mjerama" zbog neposluha. "U Poljskoj nema paralelnog pravosuđa, postoji samo pravosudni sustav koji se temelji na zakonima koji su na snazi", kaže on. I upozorava suce da "ne mogu biti iznad zakona".

Uklanjanje starih elita

Zakonom o Vrhovnom sudu PiS-ova reforma pravosuđa bi bila gotovo potpuna. Ranije je ministru pravosuđa dodijeljena kompetencija da imenuje i opoziva predsjednike sudova. I Ustavni sud i Zemaljsko pravosudno vijeće (kontrolno tijelo sudaca) zaposjednuti su sucima odanim vladi. Reforma pravosuđa je bila jedno od najvažnijih obećanja nacionalno-konzervativnog PiS-a. Ona je usmjerena protiv stare "sudačke kaste", koja, po riječima ministra pravosuđa Ziobroa, vodi računa samo o vlastitim interesima i u kojoj navodno još funkcioniraju stare komunističke veze.

Bruxelles kritizira Poljsku

Reformu pravosuđa u Poljskoj kritizirali su Venecijanska komisija Vijeća Europe i Europska komisija. Od prosinca 2017. je u tijeku postupak protiv Poljske zbog nepoštivanja načela pravne države (po prvi put u povijesti EU-a), koji može dovesti do ograničavanja prava glasa Poljske u Europskoj uniji. Poljskoj vladi se predbacuje ukidanje podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu te politizacija pravosudnog sustava.

Prosvjedi oporbe

Oporba mobilizira javnost i najavljuje prosvjede protiv političkog utjecaja na sudove. To bi trebao biti signal i Europi da ne smanji pritisak na poljsku vladu i nastavi postupak zbog nepridržavanja načela pravne države.

I bivši poljski predsjednik Lech Walesa se iz Gdanjska uključio u aktualnu politiku. Ako vladajući na bilo koji način napadnu Vrhovni sud, on će doći u Varšavu, najavio je Walesa, poručivši: "Dosta je uništavanja Poljske." On želi u stranu gurnuti "glavnog krivca čitave nesreće", i to "fizički". Za to mu treba 100.000 ljudi koji će na njega čekati u Varšavi. "A ako mi policija stane na put, branit ću se", poručio je 75-godišnji Walesa, priopćivši da ima i oružje. Neki zato ovog 75-godišnjaka smatraju ludim, za mnoge je on, međutim, legenda protukomunističke oporbe, simbol nade. Pred Varšavom je, dakle, ponovo vruće političko razdoblje.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.