Prvu godinu pandemije korone obilježila su velika obećanja. U svibnju 2020. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je da se poduzmu zajednički napori kako bi došlo do što brže proizvodnje cjepiva i lijekova protiv korone, kako bi se oni mogli poslati "u svaki ugao svijeta". EU se činio ozbiljnim.

Rečeno je i kako će se u pregovorima s farmaceutskom industrijom, Europska komisija (...) založiti da cjepivo Covid-19 bude „globalno javno dobro." Štoviše, EK će se kod farmaceutske industrije zauzeti za "podjelu intelektualnog vlasništva", posebno ako je ono „nastalo izdvajanjem javnih sredstava". Ova formulacija proizlazi iz sporazuma između Europske komisije i država članica iz lipnja 2020. Sadržaj sporazuma je do danas uglavnom nepoznat, a sada izaziva kritike prema politici EU-a na vrhuncu pandemije. "Ni države članice, ni Europska komisija nisu postupile u skladu s onim što su proklamirali. Štoviše, radile su suprotno", kaže belgijska zastupnica u Europskom parlamentu Kathleen van Brempt u intervjuu za WDR-ov magazin Monitor.

Podijeljeni svijet na cijepljene i necijepljene

Do sada proizvedena cjepiva protiv korone distribuirana su neravnomjerno. Zar nije bilo interesa za pravednu raspodjelu cjepiva?

Istraživanje briselske organizacije Corporate Europe Observatory (CEO) i njemačkog političkog TV-magazina Monitor sada pokazuje da EU od samog početka nije težio pravednoj raspodjeli cjepiva. U lipnju 2020. rečeno je da je važno "razdvojiti" pravednu raspodjelu cjepiva od kupovine cjepiva unutar EU-a, što proizlazi iz protokola Europske unije za nabavu cjepiva. Kao rezultat toga, države EU-a osigurale su milijarde doza cjepiva koje su kupile po najvećim cijenama i blokirale besplatno stavljanje na raspolaganje patenata za cjepiva protiv korone.

Krajem 2020. Indija i Južnoafrička Republika podnijele su zahtjev Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WHO) za povlačenje patenata na cjepiva protiv COVID-a 19. To je proizvodnim pogonima na globalnom jugu trebalo omogućiti da počnu s proizvodnjom cjepiva. Unatoč podršci Svjetske zdravstvene organizacije i brojnih drugih zemalja, Europska komisija je blokirala ovaj zahtjev, a suspenziju zaštite patenata opisala kao "najgori mogući scenarij". To proizlazi iz internih izvještaja.

"Proizvođači cjepiva ostvarili dvadesetostruku zaradu"

Glavni argument Europske komisije, ali i proizvođača cjepiva, protiv ukidanja patenata bile su milijarde novca uloženog u razvoj cjepiva. Glavna teza je glasila: „Bez izgleda na dobit neće biti poticaja za nova istraživanja u budućnosti."

Eurozastupnica Kathleen Van Brempt dugo se borila za ukidanje patenata. Mnogo novca poreznih obveznika je otišlo u istraživanje i razvoj cjepiva. Naravno da su i proizvođači uložili svoj novac. Ali, budući da smo sva ta cjepiva kupili za populaciju u EU-u, proizvođači su vratili uloženi novac ostvarivši desetostruku ili dvadesetostruku zaradu. Zašto bi oni morali zarađivati neograničeno?"

EU blokira ukidanje patenata

Međutim, EU je od početka blokirao ukidanje patenata - u skladu s interesima farmaceutske industrije, koja je vodila masovnu kampanju kako u zemljama članicama EU-a, tako i Europskoj komisiji. U prosincu 2020. predstavnici Udruženja farmaceutskih lobista "EFPIA" vodili su direktne razgovore s Europskom komisijom. U pismu su lobisti ozbiljno upozorili na suspenziju zaštite patenata za cjepiva protiv korone, rekavši kako bi to bila "ekstremna mjera za nepostojeći problem”.

Zagovornicima ukidanja patenata na cjepiva protiv korone to nije išlo u glavu. "U tom trenutku bili smo na vrhuncu pandemije", kaže Hans van Schren iz CEO-a (Corporate Europe Observatory). "Stotine tisuća ljudi umiru od korone, a farmaceutska industrija govori Europskoj komisiji: nema problema, proizvest ćemo dovoljno cjepiva za cijeli svijet. Sada znamo da to nije bio slučaj."

"Znali smo da će za mnoge cjepivo doći prekasno"

Europska komisija je istraživačkom timu Monitora napisala kako još uvijek ne može identificirati nikakvu pogrešku u svom radu. EU je, kako se navodi, uveliko pomagao u širenju proizvodnje cjepiva u Europi, a cjepiva su se izvozila iz EU-a u cijeli svijet.

No, istina je bila da cjepiva na početku skoro da nisu stizala u siromašne zemlje. Prema jednom izvještaju UNICEF-a, samo 16 doza cjepiva na stotinu stanovnika je do kraja rujna 2021. isporučeno afričkim zemljama. U EU-u je ta brojka bila deset puta veća i iznosila je 157 doza.

Južnoafrička liječnica i aktivistica Lydia Cairncross iz prve ruke je iskusila posljedice ove nestašice: "U svibnju, gotovo šest mjeseci nakon što je cjepivo postalo dostupno u svijetu, nismo cijepili ni starije osobe. Vidjeli smo da dolazi treći val i znali smo da smo zakasnili."

Mnoge smrtne slučajeve bilo je moguće izbjeći

Studija sveučilišta Imperial College u Londonu, objavljena prošlog tjedna, procjenjuje da se oko 600.000 smrtnih slučajeva moglo izbjeći da je ostvaren cilj Svjetske zdravstvene organizacije da se do kraja 2021. cijepi najmanje 40 posto populacije. No, iako je 2021. postalo jasno da postoji nejednaka distribucija cjepiva, Europska komisija i države članice očito su bile zabrinute ne zbog mogućih posljedica svoje politike koliko zbog vlastitog imidža. To se vidi u internim zapisnicima Odbora za trgovinsku politiku, koji su dostupni političkom magazinu Monitor njemačke TV-postaje WDR.

U siječnju 2021. se kaže kako se odbijanje ukidanja patenata na cjepiva protiv korone mora "konstruktivno objasniti civilnom društvu". U studenom 2021., kada je globalna nejednakost u distribuciji cjepiva dovela do žestokih kritika širom svijeta, u zapisnicima Odbora za trgovinsku politiku stoji da će se oni "dobro pripremiti za predstojeću igru Crnog Petra".

"Ponekad se čudiš takvom ludilu”, kaže aktivistica Lydia Cairncross. "Ako ova pandemija nije promijenila način našeg razmišljanja - što treba da se dogodi da se ono promijeni?"

WDR Monitor