Od summita u grčkom Solunu 2003. godine Europska unija, koja se u međuvremenu sastoji od 27 zemalja članica, ponavlja svoju mantru: države Zapadnog Balkana, od kojih je većina proizašla iz raspada bivše Jugoslavije plus Albanija, dio su Europe i trebaju biti primljene u europski klub. No, to je dosad uspjelo jedino Hrvatskoj 2013. godine.

Ostalih šest zemalja – Srbija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija – aktualno su u različitim pristupnim stadijima i već godinama rade na tome da dobiju konkretan datum za EU-pristup. „Sada taj proces moramo sasvim novim tempom dovesti do kraja, tako da perspektiva pristupa postane i stvarni pristup", kazao je odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) u Bruxellesu. Tamo se svake godine održava EU-summit o Zapadnom Balkanu.

Scholz to nije rekao prvi put. Već prije dvije godine je govorio o bržem tempu.

Raste nestrpljenje

S gledišta političara tih zemalja, malo toga se dosad dogodilo po pitanju tog ubrzanog tempa. Tako je albanski premijer Edi Rama pristupni proces nazivao nepravednim ili čak neurotičnim. Licemjernim taj albanski političar čak smatra što se Ukrajina i s njom skupa Moldavija brzim hodom vode za ruku u smjeru EU-a kako bi se uputio geopolitički signal u borbi protiv ruskog agresora.

Edi Rama se stoga nada u novu EU-opunomoćenicu za vanjske poslova Kaju Kallas iz Estonije. Ona će se sigurno založiti za Zapadni Balkan, uvjeren je Rama. Jer, i ona je odrasla u komunističkoj diktaturi, borila se za slobodu i na koncu doöekala pristupanje svoje zemlje EU-u, kazao je Rama. Prema njegovoj procjeni Zapadni Balkan prolazi kroz sličan proces.

Europska unija nije zatvorena

Mišljenja unutar Europske unije o tome kako brzo koja zemlja Zapadnog Balkana treba biti primljena su različita. Austrija, koja njeguje tijesne povijesne veze s Balkanom, osnovala je jednu „skupinu prijatelja" za šest kandidata. U drugim zemljama koje su udaljenije od Balkana, na primjer Irskoj ili Španjolskoj, ambicije zalaganja za ove zemlje nisu baš velike.

Španjolska, kao i nekolicina drugih EU-zemalja, do danas Kosovo nije priznala kao suverenu i neovisnu državu. Srbija Kosovo i dalje smatra kao odmetničku provinciju. Ta svađa Srbije i Kosova se unatoč značajnim EU-naporima nije razriješila. Naprotiv, dijelom nasilni konflikti i teroristički napadi teško opterećuju odnose Srbije i Kosova. Sve to blokira i napredak u pristupnom procesu EU-u.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani se tijekom summita u Bruxellesu požalila zašto se Srbiji potvrđuje napredak u tom procesu, iako je vanjskopolitički povezana s Rusijom. Kosovo je s druge strane, tvrdi Osmani, proveo sve reforme i zahtjeve EU-a te je naravno u skladu s EU-politikom po pitanju Ukrajine. „Mi smo najeuropskije usmjerena zemlja svijeta, ali naš zahtjev za pristupom je nestao negdje u nekoj ladici u Bruxellesu", kazala je kosovska predsjednica.

Međusobni problemi

Njemački još-kancelar Olaf Scholz je upozorio, što je i ranije često radio, da svađe između susjeda na Zapadnom Balkanu ne smiju prekriti proces pristupa. To važi i za zemlje članice EU-a koje svojim bilateralnim problemima s pojedinim zemljama kandidatkinjama utječu na cjelokupan proces, dodao je Scholz. Time on vjerojatno misli na Bugarsku koja iz raznih kulturnopovijesnih razloga ima svoje probleme s kandidatkinjom Sjevernom Makedonijom.

Na summitu u Bruxellesu ti problemi, međutim, nisu spominjani, već su pogurani pod tepih općim priznanjem da će Zapadni Balkan nekad biti dio Europske unije. Osim toga, pristupni proces ionako ovisi o učincima onih koji žele pristupiti, naglašeno je i dodano da će se svaka zemlja ocjenjivati pojedinačno i neovisno o njezinim susjedima. Stoga neće biti povezanih pristupa, poručeno je iz EU komisije.

Montenegro ante portas?

U to se nada i najmanja od pristupnih kandidata: Crna Gora sa svojih tek oko 670.000 stanovnika. Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je na summitu kazao da je njegova zemlja zatvorila sva pregovaračka poglavlja i da je već godinama spremna za pristup. „Mi smo na prvom mjestu sada i želimo postati 28. članica Europske unije. To bi bio jasan signal ostalim kandidatkinjama da je pristupni proces još živ", kazao je Milatović.

No, konkretnih obećanja ni Milatović nije dobio. Nova EU predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas je tek primijetila da u okviru svoga mandata narednih pet godina želi postići realni napredak. Napad Rusije na Ukrajinu prije skoro tri godine je prodrmao Europsku uniju. Zapadni Balkan je postao odjednom opet važan kao utvrda protiv ruskog utjecaja. „Proširenje EU-a je važno i za sigurnost u čitavoj Europi", kazao je crnogorski predsjednik i dodao da se barem to sada shvatilo u glavnim gradovima EU-zemalja.

Kako bi se Zapadni Balkan tješnje povezao s Europskom unijom, koja je ionako važan trgovački partner u toj regiji, trebao bi se dogovoriti „plan rasta za Zapadni Balkan" kojim bi se trebale osigurati investicije u infrastrukturu i radna mjesta u regiji.

Bez datuma

Bivši predsjednik EU Vijeća Charles Michel je tijekom posljednjeg summita EU-a i zemalja Zapadnog Balkana još govorio o 2030. kao godini u kojoj bi trebalo doći do narednih pristupa. Njegov nasljednik Antonio Costa tu godinu nije ponovio. „Na summitu se nije radilo o pojedinostima po pitanju proširenja", kazao je on. Više se radilo o općenitim strateškim pitanjima, dodao je Costa: „Primijetili smo frustraciju u regiji. Ali sada imamo novi trenutak."

Prije nego su mogući konkretni koraci, Europska unija prvo mora sama postati spremna za prijam novih članica, upozorili su dalje EU-diplomati. Glasački procesi i institucije bi aktualno bili previše tromi ukoliko bi to bila zajednica od 33 zemlje ili čak još dodatno s Ukrajinom, istaknuto je. Francuski predsjednik Emmanuel Macron već godinama zahtijeva reforme unutar EU-a.

No, dosad se malo toga dogodilo na tom planu. Predsjednica EU Komisije Ursula von der Leyen je najavila da će uskoro izaći u javnost s prijedlogom. Pitanje je, međutim, hoće li to biti od pomoći zemljama Zapadnog  Balkana na narednom ovakvom summitu u prosincu 2025. godine?