Već odavno se uvriježio običaj između direktora središnjih banaka i novinara i stručnjaka koji prate njihov rad: nagađanje, što iz onoga što je rečeno znači da će se dogoditi s temeljnom kamatnom stopom. To naravno nije jedini mehanizam kojim središnja novčarska institucija upravlja novcem, ali jest mehanizam koji se najlakše mijenja.

Europska središnja banka ESB (u pravilu) o tom odlučuje na sastanku Vijeća banke, dakle sastanku predstavnika svih središnjih banaka zemalja koje imaju euro i koji se održava četvrtkom. Što će biti odlučeno - ta informacija znači pravi, živi novac, jer netko tko zna da će kamata pasti ili narasti za par sati istog dana, lako može zaraditi lijep iznos.

Zato se isto tako uvriježilo da predsjednici središnjih banaka unaprijed ne govore baš ništa. Ni inače bankari nisu baš poznati po blagoglagoljivosti, ali predsjednici središnjih banaka doslovce svaku riječ važu zlatnom vagom. Obično tek kamenog lica (svaka gesta i svaki pokret se također mogu nekako protumačiti) izgovaraju fraze prema kojima i proroštvo iz Delfija ima jasnoću rezultata nogometne utakmice.

Iznenađenje "Super Maria"

Nešto slično se na konferenciji predsjednika ESB-a Maria Draghija očekivalo i ovog četvrtka (4.7.): iznenađenja gotovo nisu moguća jer kamatna stopa već jest na povijesno niskoj razini od 0,5% a gospodarstvo Europe još uvijek posrće u krizi - i povrh toga, Grčkoj ubrzo dolazi još jedna povelika tranša duga kojeg treba vratiti iako su se izjalovili mnogi planovi Atene o privatizaciji i većim prihodima od poreza. Drugim riječima, teško se moglo očekivati da će kamata narasti. Pasti praktično više nema kamo i mnogi novinari su očekivali kako u Frankfurtu neće čuti baš ništa novo.

Ipak, "Super Mario" (kako su trenutnog predsjednika ESB-a zvali za njegovog djelovanja u Londonu) je ipak iznenadio novinare rečenicom kako će kamatna stopa "u duljem razdoblju ostati na trenutnoj ili još nižoj razini". Novinari su bili toliko iznenađeni takvim dugoročnim obećanjem kako će euro ostati jeftin ne samo do slijedećeg četvrtka, nego u "extended period of time" da su Draghija molili da ponovi što je rekao - i što je, uz smiješak i zadirkivanje novinara, predsjednik ESB-a i učinio.

"Da ti kažem, koliko ja plaćam kamatu?"

Naravno, temeljna kamatna stopa je kamata koju ESB naplaćuje bankama kad one zatraže "svjež" novac. Iskustvo nas je naučilo kako to jedva ima veze s kamatama koje pak te banke traže od građana kad oni zažele graditi kuću ili, ne daj Bože, sa zelenaškim kamatama koje se zaračunavaju kad građani "odlete u minus" u svojem računu.

Ne prolaze bolje niti tvrtke: baš je ovog četvrtka i njemačka državna Banka za obnovu i razvoj (KfW) dogovorila suradnju sa Španjolskom bankom za obnovu i razvoj kako bi pomogla španjolskim tvrtkama koji trebaju novac za investicije. Jer čak i razmjerno zdrave tvrtke u zemljama pogođenim krizom, teško mogu dobiti pozajmice (ili ih moraju plaćati opet zelenaškim kamatama) tako da i zdrave tvrtke propadaju i čitavo stanje postaje još gore.

Iako nije popularno braniti banke, treba tu ipak dodati kako niti bankama ponekad nije lako. Naime, upravo ta Europska središnja banka je i uvelike pooštrila kriterije koliko banka mora imati vlastitih pričuva i koliko sama, svojim novcem mora sudjelovati u svakim (riskantnim) transakcijama. A povrh toga, treba podsjetiti i kako su europske komercijalne banke upravo "do grla" zatrpane državnim obveznicama - pa i onih europskih zemalja čije obveznice jedva da itko želi imati "u čarapi".

Ne razmišljajte do slijedećeg četvrtka

To nipošto nije malen iznos: u europskim bankama leži državnih obveznica u vrijednosti od oko 3.000.000.000.000 (tri bilijuna) eura, a sve su glasnija razmišljanja kako će se jedva moći izbjeći još jedno "rezanje", dakle opraštanje dugova Grčkoj. Što znači da će i tim bankama taj "oprost" značiti isto kao da je netko došao s kamionom i iz sefa odnio par vreća novca.

Doduše, nakon ovih jasnih riječi Draghija kako će kamata "u dužem razdoblju" ostati niska, pale su kamate čak i grčkih obveznica. Ali usprkos svim mjerama štednje, Grčka je i dalje duboko u nevoljama i drastične mjere poput zatvaranja državne televizije jedva da mogu napuniti kronično praznu državnu blagajnu.

Jamstvo predsjednika Europske središnje banke kako će kamate ostati niske je zapravo poruka poduzetnicima neka prestanu razmišljati do slijedećeg tjedna, nego da se mogu pouzdati u povoljne kredite u "dužem razdoblju". Dakle - treba trošiti i investirati, jer to je i druga strana medalje niske temeljne kamatne stope: i kamate na štedne uloge su jedva spomena vrijedni (tu su naravno banke veoma brze to prenijeti na svoje mušterije), a mnogo novca u opticaju znači i inflaciju. Dakle - tko ima, taj neka troši.

Draghi je već najavio mogućnost da će se to odnositi i na - banke. Naime, obzirom da i komercijalne banke jedva vjeruju jedna drugoj, one imaju mogućnost polagati svoj novac na račun Europske središnje banke. U najtežim vremenima krize su ti polozi bili upravo rekordni, jer su tako banke bile sigurne da novac neće propasti - i ubirale su kamatu, barem u razmjeru one temeljne kamatne stope. Mario Draghi je najavio kako mu takvi polozi nisu po volji: banke neka svoj novac daju mušterijama ili barem drugim bankama pa je najavio i mogućnost "negativne kamate" za bankovne pologe pri ESB-u.