Budući da dvije trećine europskih građana podržava Europski ustav rezultati se mogu shvatiti kao svojevrstan pritisak na šefove država i vlada da se na summitu dogovore oko reforme institucija i oko ostalih otvorenih pitanja.

Zanimljiv je da podatak kada je riječ o Hrvatskoj da 72% građana Hrvatske podržava proširenje, ali samo 29% anketiranih u Hrvatskoj smatra da je članstvo u EU dobra stvar. Većina gradana Hrvatske smatra da njihova zemlja neće imati koristi od članstva. Kod Hrvatska najveće probleme države građani vide u suočavanju s nezaposlenošću i kriminalom.

Turska pak ima drugačije stavove, jer kod Turaka svaki drugi podržava daljnje proširenje, ali zato gotovo dvije trećine (63%) misli da bi Turska imala koristi od članstva. Najveći zagovornici daljnjeg proširenja su Poljaci, Litvanci i Slovenci dok su najveći protivnici Luxemburžani, Austrijaci, Francuzi i Nijemci. Najveća potpora za proširenje u starim članicama iskazana je u Španjolskoj, Grckoj, Danskoj, Švedskoj, Portugalu i Nizozemskoj.

Europska komisija usvojila je strategiju za financijsku pomoć Hrvatskoj za iduće tri godine u visini od 438,5 milijuna eura. Većina sredstava odlazi u izgradnju institucija i u zajedničku poljoprivrednu politiku te kohezijske politike.

Jučer su veleposlanici zemalja članica dali zeleno svjetlo da se idućeg tjedna otvori šest poglavlja u pregovorima s Hrvatskom. Radi se o poglavljima Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, Pravo trgovačkih društava, Financijske usluge, Informacijsko društvi i mediji, Statistika i Financijska kontrola.

I na kraju, tradicionalno pred sastanak na vrhu na summitu čelnika zemalja članica Europske pučke stranke sudjeluje i hrvatske premijer Ivo Sanader koji će se sastati sa ukupno 16 predsjednika država, vlada i parlamenata te predsjednikom Europske komisije.