Nakon napada nožem u Solingenu, odgovornost za zločin preuzela je teroristička organizacija „Islamska država“ (IS). Napadač je djelovao iz „osvete za muslimane u Palestini i drugdje", a napad je bio usmjeren ka „skupini kršćana“, prenio je Amaq, agencija IS-a za distribuciju vijesti.

„Ekstremisti koriste trenutni sukob na Bliskom istoku za mobilizaciju", napominje Thomas Mücke za DW. On radi u Mreži za prevenciju nasilja (VPN), organizaciji za prevenciju ekstremizma i deradikalizaciju nasilnih kriminalaca.

Od 7. listopada 2023. godine se broj napada i pokušaja napada u zapadnoj Europi „učetverostručio", kaže Mücke. Tada je Izrael pokrenuo kontranapad u Pojasu Gaze nakon terorističkog napada Hamasa, u kojem je, prema navodima zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa, do danas tamo ubijeno oko 40.000 ljudi. Taj podatak se ne može neovisno verificirati.

Mobilizacija kroz rat na Bliskom istoku

Napad u Solingenu je samo jedan u nizu islamističkih napada i pokušaja napada širom Europe u roku od nekoliko tjedana, čak i ako nije uvijek jasno da li iza svakog od njih doista stoji IS.

Istog dana kada se dogodio i napad u Solingenu, dva automobila su eksplodirala ispred sinagoge u mjestu La Grande-Motte u južnoj Francuskoj. Neposredno uoči dva planirana koncerta američke pjevačice Taylor Swift u Beču početkom kolovoza, austrijske vlasti su uhapsile dvojicu osumnjičenih simpatizera IS-a. Prema navodima austrijskih državnih sigurnosnih organa, 19-godišnji glavni osumnjičenik, Austrijanac sjevernomakedonskih korijena, rekao je nakon uhićenja da je želio "ubiti i sebe i veliku masu ljudi". Koncerti u Beču su bili otkazani.

Krajem svibnja, jedan Afganistanac je smrtno ranio policajca i teško povrijedio još pet osoba u Mannheimu, na jugu Njemačke. Cilj napada je bio primarno jedan vodeći član antiislamskog pokreta Pax Europa. U ovom slučaju nisu bile poznate direktne veze s „Islamskom državom“, ali su istražitelji klasificirali i taj zločin kao „vjerski motiviran“.

Njemačke i francuske vlasti su strahovale od mogućeg nasilja IS-a na Europskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj i Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta. Oba velika događaja protekla su mirno, ali možda samo zahvaljujući pojačanim mjerama sigurnosti u gradovima i većoj kontroli na granicama.

Od 7. listopada 2023. u zapadnoj Europi je službeno registrirano sedam napada i 21 pokušaj ili planirani napad. Val nasilja ne može biti iznenađenje, kaže Mücke: „IS je definirao zapadnu Europu kao metu napada, naravno s namjerom da širi teror i strah i podijeli društvo kako bi mogli regrutirati još više ljudi za svoje ciljeve."

Međutim, najgori nedavni napad za koji je IS preuzeo odgovornost nije se dogodio u zapadnoj Europi, već u Moskvi u ožujku 2024. godine, kada je više od 140 ljudi ubijeno u terorističkom napadu na jednu koncertnu dvoranu. "Vojnici Islamske države napali su veliki skup kršćana" i "ubili i ranili ih na stotine", javio je tada je Amaq.

Poziv na ubijanje „nevjernika"

Teroristička milicija postala je poznata širom svijeta prije deset godina kada je njezin tadašnji šef Abu Bakr al-Bagdadi proglasio uspostavljanje „kalifata" na Bliskom i Srednjem istoku. U tom muslimanskom obliku uređenja i vlasti, i svjetovno i duhovno vodstvo leži u rukama kalifa. U godini nakon toga IS je dostigao vrhunac svoje moći i kontrolirao je velike dijelove Sirije i Iraka. Video-snimke brutalnih ubojstava i posebno odsijecanja glava objavljivani su na globalno dostupnim mrežama na internetu.

Ali, IS je ciljao i na Europu i cijeli Zapad – na „nevjernike“, kako ih se naziva prema tumačenju Kurana od strane IS-a. „IS često poziva da se takvi napadi izvode, poziva se putem internetske propagande", kaže Mücke, „a postoje i precizni opisi kako se napadi mogu izvesti, na primjer korištenjem automobila za ubijanje „nevjernika"”, dodaje.

Posebno brutalno je bilo nekoliko napada u Parizu krajem 2015. s ukupno 130 mrtvih, kao i napad kamionom koji je jedan simpatizer IS-a izveo na božićnom sajmu u Berlinu koncem 2016., koji je koštao života dvanaest ljudi. Bio je to najteži islamistički napad u Njemačkoj do sada.

Od 2019. IS slovi kao vojno poražen na Bliskom istoku. Projekt „Islamske države“ je najkasnije tog trenutka propao. Napadi IS-a u Europi također su neko vrijeme bivali sve rjeđi. Ali izgleda da se džihadizam vratio s novim valom nasilja i napada.

Počinitelji su postali mlađi, kaže Mücke, dvije trećine uhićenih u zapadnoj Europi koje se tereti za napade su tinejdžeri. A metode obraćanja IS-a prilagođavane su njihovom uzrastu. „Internet igra ogromnu ulogu u radikalizaciji, mobilizaciji, a i u regrutiranju.”

Tračak nade

Stručnjak Mücke kaže da ne može reći da ima mnogo nade za poboljšanje situacije. Eskalacija bliskoistočnog sukoba nakon 7. listopada 2023. „nastavit će utjecati na terorističku dinamiku u idućih nekoliko godina”, kaže za DW.

Zone zabrane nošenja noževa, poput onih koje njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser želi etablirati u Saveznoj Republici, od male su koristi, tvrde brojni stručnjaci: netko tko želi ubijati ljude nožem vjerojatno neće baš biti impresioniran zabranom, tvrde oni.

Ipak, Thomas Mücke iz Mreže za prevenciju nasilja gaji tračak nade: „Pozivi na telefonske linije za savjete su učestali od 7. listopada. Tako možemo pokušati prekinuti procese radikalizacije, proces koji u pravilu počinju relativno rano."

Kao priliku vidi i to što su nasilnici sve mlađi. „Prije svega, nadam se da ljudi koji se radikaliziraju mijenjaju svoju prirodu i da to primjećuju oni oko njih“, kaže on. „I važno je da se te promjene što prije komuniciraju i da se traži pomoć i podrška, jer svaka ekstremistička scena nastoji regrutirati posebno mladu generaciju. I tu još uvijek imamo najbolje šanse za suzbijanje ekstremizma i terorizma."

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.