Europa mora postati neovisnija i otpornija - bez obzira na to tko vlada u Bijeloj kući u Washingtonu. Tako je upozorio Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, još u srpnju u intervjuu za DW tijekom četvrtog sastanka Europske političke zajednice (EPZ) u Velikoj Britaniji. Sada, neposredno nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, EPG sa svojih 47 članica okuplja se na petom summitu u Budimpešti.

Pitanje u središtu pozornosti: kako bi Europa trebala reagirati na izbornu pobjedu Donalda Trumpa? Što znači pobjeda republikanaca za podršku Ukrajini, sigurnosna jamstvaNATO-a i obranu Europe od ruske prijetnje?

U svojoj pozivnici za sastanak u Mađarskoj Charles Michel ističe da svjetske krize „ugrožavaju mir, stabilnost i prosperitet u našoj regiji“. Pored ruskog napada na Ukrajinu, nasilja na Bliskom istoku i sukoba u Africi, tu su i oslabljena svjetska ekonomija i rastući migracijski pritisak, kaže Michel.

Mađarski premijer Orban u uzletu

Sudomaćin europskog summita, mađarski premijer Viktor Orban, trenutno predsjeda Vijećem Europske unije. Do sada je bio jedini Trumpov fan među čelnicima država i vlada. Orban je povratak nepredvidivog američkog predsjednika na vlast nazvao „pobjedom za svijet“.

Ovog ljeta, nakon mađarskog preuzimanja šestomjesečnog predsjedanja Vijećem EU-a, Orban je razljutio mnoge svoje kolege. Najprije je krenuo je u samoproglašenu „mirovnu misiju“ u Kijev, Moskvu, Peking i Mar-a-Lago (Trumpovu rezidenciju na Floridi). A nakon toga je izjavio da Donald Trump može završiti rat Rusije protiv Ukrajine za nekoliko dana. Orban je hvalio sebe kao jedinog čelnika u Europi koji želi mir. Kao odgovor, EU je započeo svojevrsni diplomatski bojkot. Na sastanke mađarskog predsjedništva EU-a dolazili su tek rijetki ministri i nijedan europski povjerenik.

Trump kao virtualni gost?

No to nije sve - Viktor Orban ima još provokacija u pripremi za dvostruki summit u Budimpešti. Navodno želi organizirati videopoziv s ponovno izabranim predsjednikom Trumpom kako bi on virtualno sudjelovao na sastanku Europljana. EU diplomati to su oštro odbili prilikom priprema za summit. Orban je tada zaprijetio da će otkazati i planirani videopoziv s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Trenutno nije jasno hoće li Zelenski sada osobno prisustvovati.

Ukrajinski predsjednik želi uvjeriti članove Europske političke zajednice i Europske unije da moraju više pomoći Ukrajini ako se SAD od siječnja povuče iz financiranja i opskrbe Ukrajine u njenoj obrani od Rusije. Ovo povlačenje najavio je Donald Trump. Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je u prvoj reakciji: „Stvari će sada teći potpuno drugačije.“ Svi će se kanali koristiti kako bi se brzo uspostavio dobar radni odnos s novom Trumpovom administracijom.

EU se priprema za američke carine

Olaf Scholz i mnogi drugi europski čelnici čestitali su Donaldu Trumpu na pobjedi i najavili nastavak partnerstva sa SAD-om kao nešto prirodno i poželjno. Osim tih ritualnih diplomatskih fraza, EU s druge strane priprema gospodarski odgovor na „Trumpa 2.0“.

Europska komisija i države članice radile su u tajnim radnim skupinama na protumjerama, ako ponovno izabrani predsjednik zaista uvede masivne carine na proizvode iz Europe. Ekonomski institut IFO u Münchenu strahuje da bi njemačko gospodarstvo moglo pretrpjeti štetu od 33 milijarde eura zbog Trumpovih carina. SAD je najveće izvozno tržište za njemačke tvrtke.

EU želi gospodarsku suradnju

27 šefova država i vlada EU-a sastaju se odmah nakon summita Europske političke zajednice u četvrtak na svom neformalnom summitu u petak. Jedina tema: kako europsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim u odnosu na SAD i Kinu?

Bivši talijanski premijer i bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi izradio je strateški dokument koji zahtijeva stotine milijardi eura ulaganja u gospodarstvo. Gdje pronaći ta sredstva, predmet je žestokih rasprava. Čini se da su novi zajednički dugovi EU-a isključeni.

Europske čelnike posebno zabrinjava trenutno oslabljena Njemačka koja je na rubu recesije i mogla bi povući ostatak Europe u gospodarsku krizu. Politička kriza u Berlinu i unutarnje oslabljeni francuski predsjednik Emmanuel Macron čine njemačko-francusko vodstvo i inicijative unutar EU-a mnogo slabijima. U ovaj prostor sada bi mogli ući desničarski nacionalistički krugovi oko Mađara Viktora Orbana ili također desničarska talijanska premijerka Giorgia Meloni.

Što je EPZ?

Europskoj političkoj zajednici, osnovanoj prije dvije godine nakon ruskog napada na Ukrajinu, pripadaju gotovo sve europske države, Turska i države sjevernog Kavkaza. Izričito su isključene Rusija i njezin bliski saveznik Bjelorusija. Vatikan, na čijem čelu je papa, po vlastitoj želji ne sudjeluje.

Sastanak anti-Putinovske koalicije EPZ-a baš u Mađarskoj vjerojatno će dodatno pojačati napetosti razgovora. Mađarski premijer Viktor Orban svojim političkim stavovima i diplomatskim metodama uvelike se razlikuje od ostatka Europe. EU zamjera Orbanovoj vladi podrivanje vladavine prava. Mađarska trenutno prima malo sredstava iz proračuna EU-a jer ne poštuje presude EU suda i krši razne ugovore EU-a.

Na sastanku grupe će tema biti i trajni sukobi između Armenije i Azerbajdžana, kao i između Srbije i Kosova. Osim toga, postavlja se pitanje kako postupiti s izbornim rezultatom u Gruziji, zemlji kandidatkinji za članstvo u EU-u, gdje je, čini se, proruska stranka pobijedila na parlamentarnim izborima. EU još nije zauzeo jasan stav hoće li priznati pobjedu premijera Iraklija Kobachidsea ili podržati predsjednicu Salome Zurabišvili, koja govori o izbornim nepravilnostima. S velikim olakšanjem većina u Europskoj političkoj zajednici je primila na znanje pobjedu predsjednica Moldavije Maie Sandu. Ona je najavila da će, unatoč otporu proruske oporbe, svoju zemlji nastaviti voditi prema Europskoj uniji.