Tek u 3.53 sati je dvoranom gdje je čekalo na stotine novinara je odjeknuo pljesak: najavljeno je da će započeti konferencija gdje će se predstaviti rezultat pregovora predsjednika država ili vlada Europske unije koji su potrajali punih osam sati - oko dva sata su pregovarali svi predsjednici Europe, a onda još četiri sata predsjednici država ili vlada zemalja zone eura. Kompromis je postignut u tri važna pitanja: dug Grčkoj, modus djelovanja Fonda za zaštitu eura EFSF i obaveze komercijalnim bankama da uvelike povećaju svoj kapital kako bi bile sposobnije reagirati na krize.

1. Grčka

Dogovoreno je da se Grčkoj otpiše 50% dugova - točnije, riječ je o djelomičnom reprogramiranju kako bi Atena konačno dobila više prostora za djelovanje. Riječ je o iznosu o oko 100 milijardi eura čime bi državni dug Grčke već do 2020. morao pasti sa trenutnih 170% na "samo" 120% BDP-a. Tu se vodio glavni spor između Njemačke i Francuske, jer su francuske komercijalne banke uvelike upletene u grčkom dugu. Dogovoreno je da te banke sada postojeće grčke obveznice zamjene "novim" obveznicama koje će biti osigurane iz Fonda za spas eura EFSF. To pak znači da će i taj Fond za ovo reprogramiranje morati pripremiti 30 milijardi eura.

2. EFSF

Uopće, dogovoreno je da EFSF i ubuduće funkcionira na takav način: kao svojevrsno osiguravajuće društvo koje će jamčiti za obaveze država. Prednost jest da - kao što niti osiguravajuća društva ne računaju da će baš kod svakog osiguranika izbiti požar - tako će i EFSF sa kapitalom kojim raspolaže, biti sposobno osiguravati kud i kamo veći volumen koji će ovako dosezati iznos od čitavih 1,4 bilijuna eura. Povrh toga, EFSF treba dobiti novi fond kojim će moći investirati u inozemstvu.

3. Privatne banke

Na summitu Europske unije prihvaćena je odluka da europske banke moraju povećati svoj temeljni kapital, kako bi bile bolje pripremljene za rizike. Prema procjenama koje je predstavio Donald Tusk, premijer Poljske koja do kraja predsjedava Europskom unijom, radi se o oko 100 milijarda eura. Cilj jest da već do konca lipnja slijedeće godine velike komercijalne banke Europe povećaju svoj temeljni kapital da iznosi najmanje 9% aktive. To će osobito pogoditi banke Grčke: one tako moraju sakupiti oko 30 milijardi eura da bi popunile pričuvu, španjolske financijske institucije moraju povući 26,16 milijardi, talijanske 14,77 milijardi, a francuske 8,84 milijardi. Njemačkim bankama predstoji zadaća povući u pričuvu još 5,18 milijardi eura.

Obećanja Italije, Španjolske...

Španjolska i Italija najavile su dodatne programe sanacija svojih financija. Italija je pak u dopisu upućenom Europskoj uniji obećala da će poduzeti reforme za pokretanje konjunkture i mjere štednje. U dopisu vlada u Rimu obećaje da će do 15. studenog predstaviti plan za reformu tržišta rada i mirovinskog sustava kao i privatizaciju. Time bi Rim, do 2014. godine, smanjio dug na 113% BDP-a.

Ubuduće program štednje i reformi u Grčkoj biti pod većim nadzorom. Tako Europska komisija i zemlje članice planiraju u tu zemlju poslati više stručnjaka kako bi mogli pratiti u kojoj mjeri zemlja ispunjava svoja obećanja i ono na što se obvezala u okviru paketa za spašavanje svoje državne blagajne.

Zadovoljstvo nakon teške noći

„Noćas smo pokazali da možemo povući prave zaključke“, naglasila je nakon dogovora njemačka kancelarka Angela Merkel i dodala kako joj je bilo jasno da je cijeli svijeta pomno pratio što će se dogoditi u Bruxellesu.

Nakon sastanka na vrhu Europske unije poljski premijer Donald Tusk je priznao kako se na summitu EU-a vodila „kratka, ali burna rasprava“, ali je i zaključio kako je upravo "u vremenima krize potrebna pojačana integracija, ne samo u eurozoni već u cijeloj Europskoj uniji“.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dogovor na summitu je označio „vrlo solidnim korakom naprijed“, dok je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio da je „summit usvojio vrlo važne odluke", osobito jer se kriza počela razvijati u "sustavni problem kojeg je trebalo riješiti“.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: A. Šubić