1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Europa stvara zajednički nebeski štit

14. listopada 2022

Napad Rusije na Ukrajinu je i Njemačkoj zorno predočio koliko je važna protuzračna obrana u slučaju nužde. U inicijativi Europski nebeski štit bi se nabavili i zajednički sustavi protiv svih prijetnji iz zraka.

Protuzračni sustav NASAMS
Foto: Robin Van Lonkhuijsen/ANP/dpa/picture alliance

Njemačka je zajedno sa četrnaest zemalja pokrenula projekt stvaranja boljeg europskog sustava za protuzračnu obranu. Uz ministarski sastanak NATO-a u Bruxellesu, njemačka ministrica obrane Christina Lambrecht je s kolegicama i kolegama potpisala namjeru stvaranja takozvane European Sky Shield, Europskog nebeskog štita.

On bi trebao otkloniti propuste koje trenutno ima protuzračna obrana Europe. U doba dok se Rusija još smatrala partnerom NATO-a su mnogi sustavi zbog starosti povučeni iz uporabe, ali nisu nabavljeni novi. Nedostataka ima na primjer u obrani od balističkih raketa koje lete na velikim visinama, ali nema dovoljno sustava i za obranu od bespilotnih letjelica i krstarećih raketa.

Njemačka inicijativa za Europu

Ali napad Rusije na Ukrajinu je korjenito promijenio stanje sigurnosti Europe. Do njega je bila procjena kako Europi možda jedino prijete pojedinačni projektili u nekom mogućem sukobu na Bliskom istoku – na primjer protiv Irana, ali sad je postalo jasno kako treba cjelovit štit prema istoku kakav je postojao i u doba hladnog rata.

U doba hladnog rata se još stvarala obrana od zračnih napada sa istoka, ali desetljećima se vjerovalo kako su ta vremena iza nas.Foto: picture-alliance/dpa/Bildarchiv/AFP

Inicijativu za takav zajednički štit su osim Njemačke odmah potpisale i Velika Britanija, Slovačka, Norveška, Estonija, Letonija, Mađarska, Bugarska, Belgija, Češka, Finska, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Slovenija. Namjera je i zajednički i povoljnije nabaviti oružane sustave i onda zajedničkim snagama zaštiti veće područje. „Time ispunjavamo našu zajedničku odgovornost za sigurnost na našem kontinentu“, kazala je ministrica Lambrecht. Ona vjeruje kako je to projekt gdje će se ostvariti „politička, financijska i tehnološka sinergija.“

Zajedničku europsku protuzračnu obranu je još koncem kolovoza najavio i njemački kancelar Olaf Scholz. On je taj projekt najavio kao „dobitku za sigurnost čitave Europe“ i obrazložio kako je zajednička obrana jeftinija i djelotvornija nego da svaka država nabavlja vlastite skupe i izuzetno složene sustave protuzračne obrane.

Obrana od prijetnje druge vrste

Njemačka vojska trenutno praktično nema sustava koji bi sa zemlje štitili čitavo, ili barem veliki dio područja ove zemlje. Na razini pojedinih jedinica su one opremljene ručnim protuzračnim projektilima tipa Stinger, ali njihov domet je veoma ograničen. Takvi sustavi su isporučeni i Ukrajini, kao i njemački topnički sustavi Gepard.

Donedavno se vjerovalo kako je njemačkoj vojsci dovoljna lokalna zaštita kao što pruža ručni bacač Stinger. Jer zaštite cjelovitog područja - više nema.Foto: Ingo Wagner/dpa/picture alliance

Za stratešku zračnu obranu je tu još ostalo dvanaest američkih sustava tipa Patriot, ali oni nisu dovoljni za zaštitu čitavog područja. Svakako se razmatra nabava novih sustava Patriot, a svakako će se nabaviti i njemački slični sustav IRIS-T nešto manjeg dometa.

Kod mogućeg napada balističkim projektilima su još iz doba Reagana Sjedinjene Države najavljivale izgradnju „svemirskog štita“ pod kojim se nadala biti i Njemačka, ali vlastitih sustava protiv takvog oružja – nema.

Još nema informacija kakvi sustavi bi mogli biti nabavljeni, ali oni postoje: na primjer Izrael ima razvijen višeslojnu zračnu obranu sustavom Arrow 3 kojim se mogu uništavati projektili i na 100 kilometara visine i velikog dometa kako bi se oni uništili daleko od cilja prema kojem lete. No Izrael je razmjerno malena zemlja u usporedbi s obranom čitavog kontinenta od Sjevernog do Crnog mora.

br(ard)