Nove carine iznosit će oko 28 milijuna dolara. Sankcije je potaklo protivljenje Amerikanaca da odustanu od takozvanog Byrd amandmana. Radi se o incijativi američkog demokratskog senatora Roberta Byrda iz 2000. godine i odredbe koja je uvedena kao mjera u korist antidumpinga. Na temelju te odredbe američka vlada traži plačanje kazni od stranih proizvođača zbog neopravdano niskih cijena. Prihod iz kazni trebao se navodno podijeliti i izravno platiti podređenim američkim poduzećima.

Prema navodima iz Europske Unije na taj način američka poduzeća dobila su već više od milijardu dolara subvencija. Američka poduzeća koja su od toga profitirala posluju prije svega na području proizvodnje čelika, kućanskih aparata i prehrambenih proizvoda. Bruxelles strahuje da bi korist američkih proivođača mogla porasti na 1,6 milijardi dolara ukoliko Washington ne povuče spomenuti zakon.

Napad iz Bruxellesa dobio je blagoslov i podršku Svjetske trgovinske organizacije (WTO). U dugogodišnjem prijeporu WTO je još 2003. godine dopustio da Europska Unija uvede carinu kao reakciju na prvotne američke carine. Svjetska trgovinska organizacija drži da je američki zakon u suprotnosti s pravilima svjetskog trgovanja. Plaćanja domaćim poduzećima smatraju se ilegalnim subvencijama. Od prosinca 2003. godine isteklo je nekoliko rokova, a da američki Kongres nije odreagirao.

Osim Europske Unije protiv američkog zakona bitku vodi još sedam zemalja, među kojima se nalaze Brazil, Japan i Južna Koreja. Takozvani Byrd amandman bio je prvi trgovački zakon protiv kojeg je zajedničku tužbu podnjelo nekoliko zemalja. Tek nedavno pogoršani su transatlanski ekonomski odnosi kada su Europljani i Amerikanci prekinuli pregovore o subvencijama zračnog prometa. Bruxelles i Washington obostrano se optužuju da su subvencije za Boeing odnosno Airbus ilegalne. I u ovom slučaju morat će odlučivati Svjetska trgovinska organizacija.