To su najveći demokratski izbori na svijetu, ako se izuzme Indija. Oko 450 milijuna građana Europske unije pozvano je da sljedećeg tjedna izaberu novi saziv Europskog parlamenta. Njemačka šalje 96 od ukupno 720 zastupnika u parlament EU-a.

Kampanja traje već tjednima, a političari nastoje pridobiti podršku građana svojim političkim temama. Međutim, mnogi su nezainteresirani. Četiri od deset glasača neće sudjelovati na izborima 9. lipnja.

To su rezultati ispitivanja javnog mnijenja „Deutschlandtrend", koje za javni servis ARD provodi institut Infratest-dimap. Između 27. i 29. svibnja ispitano je 1.515 građana s pravom glasa, starijih od 16 godina. 2019. izlaznost na europskim izborima bila je nešto više od 61 posto.

Vladajućim SPD-u, Zelenima i FDP-u prijeti kazna birača

Kako sada stvari stoje, demokršćanska Unija CDU/CSU ima dobre šanse da ponovo postane najjača snaga na europskim izborima u Njemačkoj.

Stranke Unije trenutno imaju podršku 29 posto birača, što je ispod razine od prije pet godina, ali su jasno ispred ostalih. Slabije rezultate nego 2019. godine ostvaruju i stranke vladajuće koalicije: Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (15 posto), Zeleni (14 posto) i Liberalno-demokratska stranka (FDP) (četiri posto). Zeleni su znatno ispod svog rekordnog rezultata od 20,5 posto na prethodnim izborima.

Alternativa za Njemačku (AfD), čija je europskaizborna kampanja prožeta skandalima, zbog čega je nezadovoljna četvrtina njihovih pristalica, prošla bi bolje nego prije pet godina, ali bi s 14 posto ipak ostala ispod vlastitih očekivanja.

Novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht (BSW) osvojio bi šest posto glasova. Stranka Ljevica (Die Linke) i Slobodni birači (Freie Wähler) bi osvojili po tri posto.

Zaštita klime i okoliša manje važni

Međutim, samo polovina ispitanih se čvrsto opredijelila, svaki šesti glasač ne isključuje mogućnost promjene svojih stranačkih preferencija, pokazuje Deutschlandtrend. Na pitanje koje su najvažnije političke teme, najčešće se spominju mir, socijalna pitanja i useljavanje.

Izbor tema je drugačiji nego prije pet godina. S obzirom na aktualnu sigurnosnu situaciju, očuvanje mira je, s 26 posto, dobilo na važnosti.

Gotovo svaki četvrti glasač, također više nego 2019. godine, se želi orijentirati na pitanja socijalne sigurnosti. Pitanje useljavanja je također postalo važnije, ono zauzima treće mjesto.

S druge strane, zaštita klime i okoliša, glavna tema na izborima 2019. godine, znatno je izgubila na važnosti. Za samo 14 posto birača (ranije 23 posto) će ta tema utjecati na odluku o glasanju.

EU više ne izaziva oduševljenje

Nijemci su 2019. godine na Europsku uniju gledali znatno pozitivnije nego što je to sada slučaj. Samo četvrtina građana smatra da članstvo u EU ima pretežito prednosti za Njemačku. Za 19 posto anketiranih, više je nedostataka. Za trećinu ispitanih, prednosti i nedostaci su izjednačeni.

Prije pet godina, 55 posto ispitanih je bilo za produbljivanje europskih integracija i predaju nacionalnih ovlaštenja EU-u, dok ih je sada 48 posto. Gotovo trećina je za to da se nadležnosti vrate državama članicama

Kako dalje s EU-om? Mnogi građani su prilično pesimistični kad je u pitanju budućnost.

Ne samo pristalice BSW-a i AfD-a, koji su generalno skeptični ili čak negativni prema EU-u, nego i svaki drugi pristalica socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Unije (CDU/CSU) izražava zabrinutost za budućnost EU-a. Od ukupnog broja, to čini šest od deset birača.

Ograničena podrška za Ursulu von der Leyen

Na pitanje kako ocjenjuju budućnost predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen (CDU), koja cilja na još jedan mandat u Bruxellesu, četvrtina ispitanih njemačkih građana, uključujući većinu iz redova Unije, SPD-a i Zelenih je odgovorila da podržava ambicije Von der Leyen. Isto toliko birača s pravom glasa je protiv toga da ona ponovo bude izabrana za predsjednicu Komisije.

Rasistička skandiranja na Syltu nisu izoliran slučaj

Pored europskog političkog fokusa, Infratest-dimap se osvrnuo i na nacionalno političko raspoloženje. U tu svrhu je ispitano 1.479 njemačkih građana s pravom glasa.

Negodovanje širom zemlje izazvao je nedavno objavljeni kratak video snimak iz mondenog ljetovališta na otoku Sylt na Sjevernom moru. Tamo su mladi gosti, na jednu poznatu melodiju, skandirali rasističke parole poput "Stranci napolje" i "Njemačka Nijemcima".

U međuvremenu je jasno da incident na Syltu nije izoliran slučaj. Također se navodi da je rasističkih skandiranja na istu melodiju bilo i u ostalim dijelovima zemlje na seoskim i sličnim slavljima.

To zabrinjava njemačke građane, pokazuje ARD-Deutschlandtrend. Jedino je među pristalicama AfD-a, 75 posto ispitanika malo ili nimalo zabrinuto zbog rasističkih ispada.

AfD dobiva podršku kada je riječ o izbjeglicama i azilantima

Ako bi savezni izbori za Bundestag bili održani ove nedjelje, AfD bi osvojio 18 posto glasova. To je četiri posto manje nego početkom 2024 godine, međutim, stranka bi i dalje imala dobre šanse za drugo mjesto po borju zastupnika.

Dvije trećine građana AfD doživljava kao prijetnju demokraciji u Njemačkoj. Rastuća većina od 75 posto također optužuje stranku da ima previše desničarskih ekstremista u svojim redovima. Međutim, 44 posto Nijemaca podržava stav AfD-a da se ograniči priljev stranaca i izbjeglica.

Bi li oporba bila bolja?

Savezna vlada i dalje dobiva loše ocjene u ispitivanju javnog mnijenja „Deutschlandtrend". Radom SPD-a, Zelenih i FDP-a nezadovoljno je 74 posto ispitanih. Samo četvrtina ispitanika podržava to što je koalicija postigla od dolaska na vlast krajem 2021. godine.

Međutim, samo svaki peti Nijemac vjeruje da bi CDU i CSU, koje zajedno čine najveću oporbenu frakciju u Bundestagu, mogle bolje riješiti probleme. Polovina ispitanika smatra da ne bi bilo razlike, dok svaki šesti očekuje lošija rješenja.

br(ARD)