Tisuće biračkih mjesta u Nizozemskoj otvoreno je od 7:30 ujutro za tradicionalno glasanje crvenim olovkom. To znači da birači na bogatom sjeverozapadu Europske unije otvaraju četverodnevni izborni maraton u kojem će oko 370 milijuna birača s pravom glasa u Europskoj uniji do nedjelje moći izabrati novi saziv Europskog parlamenta. Očekuje se izlaznost birača od 50 do 60 posto.

Nizozemska tradicionalno glasa četvrtkom, čime prva službeno daje svoj glas. Očekuje se da će se tu odmah pokazati i opći trend ovih desetih izravnih izbora za EP: biračko tijelo se osjetno pomaklo udesno.

Desni populisti u zaletu

Prema posljednjim anketama provedenima u 27 država članica, desno-populističke do desno-ekstremističke stranke jačaju. U Nizozemskoj desničarski populistički PVV Geerta Wildersa vjerojatno može odmah osvojiti devet od 31 mjesta na koje Nizozemska ima pravo u Europskom parlamentu. Dosada je ksenofobični i naspram islama vrlo kritičan PVV bio samo privremeno zastupljen s jednim mandatom. No u međuvremenu je Geert Wilders pobijedio na nacionalnim izborima prije šest mjeseci i trenutno po prvi put u Den Haagu formira desno populističko-liberalnu koalicijsku vladu.

Dvije dosadašnje desne frakcije u Europskom parlamentu mogle bi porasti s 18 posto na čak 25 posto. No dominantna snaga će po svemu sudeći ostati dosadašnja velika koalicija kršćanskih demokrata, socijaldemokrata i liberala. Barem tako proizlazi iz projekcija grupe za istraživanje izbora „Europa bira".

27 izbora se spaja u jedan

Kod izbora za Europski parlament se zapravo ne radi o glasanju na razini cijelog EU-a, već je to skup od 27 pojedinačnih izbora u državama članicama. Svaka država ima svoj izborni zakon i ne postoje jedinstvene europske stranačke liste. EU se također nije mogao dogovoriti o jedinstvenom izbornom danu. U Nizozemskoj se Europski parlament tradicionalno bira u četvrtak, iz poštovanja prema kršćanskom nedjeljnom odmoru, židovskom šabatu i muslimanskoj molitvi petkom. U većini zemalja EU-a nedjelja je izborni dan, tako i u Hrvatskoj. No u Irskoj i Češkoj glasa se u petak, u Sloveniji i Latviji u subotu, a u Italiji u subotu i nedjelju. U Estoniji birači mogu glasati na biralištima od ponedjeljka, no službeni dan izbora ipak je nedjelja, 9. lipnja.

Mada glasaju prvi Nizozemci će morati duže čekati na objavljivanje rezultata, jer oni neće biti objavljeni do nedjelje nakon 23 sata, kada će se u Italiji zatvoriti posljednja biračka mjesta u Europi. Međutim, televizijskim kućama i anketarima dopušteno je unaprijed objaviti procjene i rezultate izlaznih anketa.

Nizozemci vole EU skeptičara

Desničarski populistički PVV Geerta Wildersa vjerojatno će pobijediti na izborima u Nizozemskoj. On je u međuvremenu malo ublažio svoju retoriku. Njegov sadašnji moto je: Nizozemska na prvom mjestu! Desni populist više ne poziva na izlazak iz EU-a, ali želi osigurati da Nizozemska manje uplaćuje u proračun EU-a. Bogata zemlja jedan je od najvećih neto platiša u Uniji.

Ovakav stav birači očito prihvaćaju. Prema studiji instituta Clingendael iz Den Haaga, većina Nizozemaca je nezadovoljna europskim pristupom migracijskoj politici, poljoprivrednoj politici i odgovorom na rat između Hamasa i Izraela. Povjerenje u EU je palo. 60 posto ljudi koje je ispitao Institut Clingendael slaže se s izjavom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da bi Europa mogla umrijeti ako se ne donesu prave odluke.

Desni trend u EU-u

Političko raspoloženje Nizozemske u skladu je s općim europskim trendom. U nekoliko zemalja članica, poput Italije, Francuske, Belgije, Austrije i Njemačke, desničarske nacionalne do ponekad desnoekstremističke i prilično EU-skeptične stranke nalaze se na prvom ili drugom mjestu u anketama.

Već sada je jasno da će desno krilo u Europskom parlamentu rasti, ali neće moći postići vlastitu većinu. Pitanje je sada u kojoj će mjeri demokršćani, predvođeni svojom glavnom kandidatkinjom Ursulom von der Leyen, surađivati ​​s dijelovima krajnje desnih skupina. Von der Leyen želi ponovno postati predsjednica Europske komisije i mogla bi trebati glasove desnih nacionalista „Fratelli d'Italia" Giorgie Meloni. Do sada je neformalna velika koalicija demokršćana, socijaldemokrata i liberala odlučivala o zakonodavstvu u Europskom parlamentu.

U desetom izravno izabranom parlamentu EU-a bit će ukupno 720 zastupnika. Svaka država članica šalje predstavnike u Strasbourg i Bruxelles prema fiksnom ključu. Njemačka kao najveća članica Unije ima 96 mandata, a Malta kao najmanja 6. Iz Hrvatske se bira 12 zastupnika.